Finansijske sankcije bez presedana uvedene Rusiji prijete da postepeno umanje dominaciju američkog dolara u svjetskoj trgovini i mogu da dovedu do fragmentiranja međunarodnog monetarnog sistema, izjavila je Gita Gopinat, prva zamjenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Gopinat je, u intervjuu za Fajnenšel tajms, ocijenila da bi sveobuhvatne mjere koje su zapadne zemlje uvele Rusiji nakon napada na Ukrajinu, pa i ruskoj centralnoj banci, mogle da podstaknu pojavu malih valutnih blokova zasnovanih na trgovini između zasebnih grupa zemalja.

„Dolar bi ostao glavna globalna valuta čak i u tom ambijentu, ali je fragmentacija na manjem nivou sasvim moguća. Već vidimo da neke zemlje ponovo pregovaraju o valuti u kojoj će plaćatu uzajamnu trgovinu“, rekla je ona.

Fajnenšel tajms navodi da Rusija godinama nastoji da smanji svoju zavisnost od dolara, te da se ta kampanja ozbiljno ubrzala nakon što su SAD uvele sankcije u znak odmazde 2014. godine zbog pripajanja Krima Rusiji.

Uprkos tim naporima, Rusija je još uvijek imala otprilike petinu deviznih rezervi u imovini izraženoj u dolarima neposredno prije početka vojne operacije u Ukrajini, pri čemu je znatan dio tih rezervi držala u inostranstvu – u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Japanu. Te zemlje sada rade udruženo na izolaciji Moskve iz globalnog finansijskog sistema.

Gopinath je rekla da će veća upotreba drugih valuta u globalnoj trgovini dovesti do dalje diverzifikacije sredstava u deviznim rezervama nacionalnih centralnih banaka.

Reklama

„Zemlje imaju tendenciju da akumuliraju rezerve u valutama kojima trguju sa ostatkom svijeta i u kojima pozajmljuju sredstva od ostatka svijeta, tako da može doći do postupnog trenda okretanja ka drugim valutama koje će igrati veću ulogu (u deviznim rezervama)“, dodala je ona.

Dominacija dolara, po njenom mišljenju, vjerovatno neće biti dovedena u pitanje u srednjem roku.

Gopinat je napomenula takođe da je udio američkog dolara u međunarodnim rezervama pao sa 70 procenata na 60 procenata u posljednje dvije decenije, pri čemu se povećava udio drugih valuta kojima se trguje, na čelu sa australijskim dolarom.

Otprilike četvrtina pada udjela američkog dolara može se objasniti većom upotrebom kineskog juana (renminbija). Ipak, manje od tri procenta globalnih rezervi centralnih banaka denominovano je u kineskoj valuti, pokazuju podaci MMF-a.

„Peking je bio u procesu internacionalizacije renminbija prije aktuelne krize i već je ispred drugih zemalja s uvođenjem digitalne valute centralne banke“, kaže Gopinat, mada smatra da je malo vjerovatno da će juan zamijeniti dolar kao dominantnu svjetsku rezervnu valutu.

Ona je zaključula da će rat takođe podstaći usvajanje digitalnog novca, od kriptovaluta do stabilnih koina i digitalnih valuta centralnih banaka, što nameće brzo rješavanje pitanja međunarodne regulative u toj sferi.

Reklama

Tanjug