PRIVREDA
Marinko Umičević o problemima u obućarstvu: Evropa nas drži na infuziji
Obućarska preduzeća u Srpskoj su u velikim problemima zbog sukoba u Ukrajini i hitno im je potrebna pomoć nadležnih institucija, prije svega Vlade RS, a slamku spasa privrednici vide u podsticajima za izvoznike koje su ranije dobijali.
Tehnički direktor Fabrike obuće “Bema” Marinko Umičević rekao je da su podsticaji za izvoz ukinuti, prije svega, zbog insistiranja Evrope.
– Oni ne dozvoljavaju da mi ekonomski ojačamo. Drže nas na infuziji i mi radimo za njih. “Bema” dnevno pravi 10.000 cipela, dakle za 22 radna dana to je 220.000 pari. Te cipele izvozimo u Njemačku i Italiju, a onda se one vraćaju u BiH. Na domaćem tržištu je 99 odsto obuće iz uvoza. To je apsurd. Dakle ako bi ojačali mi bismo cipele prodavali u BiH, a oni to ne daju – pojasnio je Umičević.
Naglasio je da je strateško pitanje domaća proizvodnja, zbog čega su obućarima potrebne olakšice u vidu povoljnijih kredita uz grejs period.
– Na zapadu obućari imaju dvije godine grejs perioda po pitanju vraćanja kredita, a kod nas nema. Ako ne prodaju jedne zime, imaju drugu. Ja ako uzmem kredit od milion maraka i ne realizujem prodaju, banka uzme fabriku – rekao je Umičević.
“Bema” je prošlu godinu završila sa zaradom od 18 miliona maraka.
– To je skoro 12 odsto budžeta grada Banjaluka. Imamo 1.200 radnika. Ovo je industrija koja dopunjava kućni budžet. Međutim, mi smo postali hranitelji porodice, a to ne možemo biti – naglasio je Umičević i dodao da im je dnevno od 100 do 120 radnika na bolovanju.
Naglasio je da su lani uložili i 1,5 miliona evra u nabavku mašine i opremu, te da je i start ove godine obećavao i da su očekivali da prosječne plate budu veće od 900 maraka.
– Sve planove poremetio je sukob u Ukrajini pa je došlo do rasta cijene struje, goriva, hrane ali i otežanog snabdijevanja repromaterijalom. Došli smo u situaciju preživljavanja i stagnacije. Nama su troškovi za prevoz radnika skočili za 25 odsto. “Bema” izdvaja mjesečno sada za prevoz 125.000 maraka, to je godišnje oko 1,5 miliona KM. To su velike pare. Hrana je poskupjela za 30 odsto, a treba dnevno nahraniti oko 1.100 ljudi – naveo je Umičević. Naglasio je da uvođenje olakšica po pitanju doprinosa u Srpskoj prije par godina pogodovalo obućarskim preduzećima i da su zahvaljujući toj mjeri opstali.
– Ta odluka se stalno nadograđivala ali to se sve potrošilo sa ovom inflacijom. Da se ne bi vratili nazad mi moramo vidjeti sa Vladom šta i kako dalje uraditi i koje korake preduzeti – kazao je Umičević.
Naglasio je da se u više navrata pokazalo da od BiH nemaju nikakvu korist, te da se samo uzdaju u Vladu Srpske i premijera Radovana Viškovića.
– Došli smo do jedne granice gdje se više ne može. Cijelo tržište repromaterijala i trgovine se poremetilo zbog situacije u Ukrajini. Jedan kontejner repromaterijala iz Indonezije i Pakistana je bio 2.000 evra, a sada je 12.000 evra. Mi to ne možemo da pratimo. U krizi se ljudi prvo odriču kupovine cipela i garderobe. Mogu se nositi i stare cipele, ali bez hrane se ne može – kazao je Umičević.
Plata
Marinko Umičević rekao da je iznenađen odlukom Vlade Srpske o povećanju najniže plate na 650 maraka.
– Moj stav je da se mi moramo boriti za najveću platu. Najnižu platu kod nas prima oko četiri odsto radnika jer su na bolovanju. Ko u Banjaluci može preživjeti sa 650 maraka i ko će za to raditi – rekao je Umičević i dodao da je u “Bemi” prosječna neto plata 850 maraka, te da radnici imaju i prevoz i topli obrok.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca