Čini se da su europski kreatori politike otupili ekonomsku destrukciju koju je izazvao koronavirus upravljajući snažnom dozom monetarne politike, vladinim poticajima i ograničenjima na putovanja i okupljanja. No mjere su došle s nepoželjnom nuspojavom.

Euro je porastao 10 posto u odnosu na dolar od marta, a što osim povjerenja stvara velike probleme europskim izvoznicima. Njihovi proizvodi automatski postaju skuplji za kupce koji plaćaju u drugim valutama, što ih dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na strane rivale kada je prodaja već depresivna i kada je konkurencija jaka.

Za Europsku centralnu banku, koja se sastala u četvrtak kako bi razgovarala o monetarnoj politici, jači euro još je jedna glavobolja. Upravno vijeće banke nije unijelo nikakve promjene u svoj program poticaja, koji je ionako već ogroman, ili na kamatne stope. Ali Christine Lagarde, predsjednica centralne banke, signalizirala je da su kreatori politike zabrinuti zbog porasta eura.

Upravno vijeće „pažljivo će nadgledati“ tečaj eura, rekla je novinarima nakon sastanka. – Očito aprecijacija naše valute utječe na inflaciju, rekla je, napominjući da su članovi vijeća opsežno raspravljali o tečaju.

Ako je Lagarde pokušavala riječima oslabiti euro, nije uspjela. Valuta je porasla na 1,19 dolara nakon što je progovorila, s 1,18 dolara na početku dana. Ulagači su zaključili da Europska centralna banka nije na rubu velikog političkog poteza koji bi oslabio valutu.

– Čini se da je ECB zabrinut zbog jačeg eura, ali još uvijek ne previše zabrinut, rekao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist za eurozonu u nizozemskoj banci ING, u bilješci.

Reklama

Dilema s kojom se suočavaju gospođa Lagarde, kao i vladini kreatori politike, jest da bi se svaka otvorena akcija slabljenja valute mogla protumačiti kao kršenje faktičkog pakta o nenapadanju među najvećim svjetskim ekonomskim silama. Dogovorili su se da neće manipulirati tečajevima valuta, što se smatra igrom nulte sume koja pomaže jednoj ekonomiji na štetu druge.

Nepovoljan tečaj jedini je problem zbog kojeg centralni bankari ne smiju ništa poduzimati – barem ne otvoreno.

Philip Lane, glavni ekonomist Europske centralne banke, doveo je do slabljenja eura, kada je na internetskom forumu koji je sponzoriralo Udruženje za istraživanje Centralne banke rekao da je kurs „važan“ za kreatore politika. Iako je bio očigledan i naglasio da Europska banka ne cilja na određeni tečaj, naizgled bezazlene izjave mogu imati nenamjernu moć kada dolaze od vrhunskog centralnog bankara.

Čini se da snažni euro već utiče na izvoz. Njemačka, čija ekonomija pokreće Europu, pretrpjela je pad izvoza izvan Europske unije u julu za 12,5 posto u usporedbi s godinom ranije, pokazuju podaci objavljeni u utorak. Iako je pandemija bila glavni uzrok pada, jači euro nije pomogao.

– U osnovi je svaka promjena tečaja promjena u cijeni i konkurentnosti, rekao je Ralph Wiechers, glavni ekonomist iz Udruženja industrije strojarstva, koje zastupa uglavnom njemačke proizvođače srednje veličine. Članovi udruženja, poznati pod njemačkim inicijalima VDMA, izrađuju alatne strojeve ili druge visoko specijalizirane proizvode i vrlo su ovisni o izvozu.

Usred sve sofisticiranije konkurencije iz Kine, rekao je, „prednost tečaja bit će iskorištena u borbi za ugovore“.

Reklama

Europa je već bila na ovoj tački. Euro je 2011. vrijedio 1,49 američkih dolara, kada je snažni rast potaknuo Europsku centralnu banku da poveća kamatne stope. No, najnoviji val eura, koji je iznosio 1,07 dolara kada je pandemija došla u Europu u martu, dogodio se tokom najvećeg zabilježenog pada. Prema revidiranim podacima objavljenim u utorak, proizvodnja u eurozoni pala je za 11,8 posto od aprila do juna.

Ekonomisti očekuju snažan oporavak tokom tromjesečja koje je u toku, ali kažu kako će ekonomska aktivnost ostati znatno ispod onoga koliko je bila prije nego što su blokade započele. U četvrtak ekonomisti Europske centralne banke predvidjeli su da će se konomija eurozone ove godine smanjiti za 8 posto, a zatim će se sljedeće godine vratiti s rastom od 5 posto.

Ako se ekonomski izgledi pogoršaju, centralna banka mogla bi odlučiti učiniti još više na snižavanju tržišnih kamatnih stopa. To bi također moglo oslabiti euro. Prijetnja deflacijom – destruktivan pad cijena – pružit će još jedno opravdanje za djelovanje centralne banke. Snažan euro pridonosi riziku deflacije jer uvezena roba postaje jeftinija za europske kupce.

Godišnja inflacija u eurozoni bila je u augsutu minus 0,2 posto, prema službenim podacima. No, Europska centralna banka već se obavezala da će upumpati u ekonomiju čak 1,35 biliona eura, kao dio programa za borbu protiv učinaka pandemije. Postoje ograničenja koliko više to može učiniti.

Lagarde je rekla u četvrtak da jedan mjesec negativne inflacije nije nagovijestio početak deflacije. – Suprotno tome, deflatorni rizici koji su bili malo veći u junu povukli su se u septembru, rekla je.

Euro je dijelom rastao jer ulagači misle da se Europa dobro oporavlja od ekonomskih učinaka pandemije, a oni su kupovali eure da bi ulagali u europske dionice.

Reklama

Istovremeno, dolar slabi zbog smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi i percepcije ulagača da se Sjedinjene Države teže bore s pandemijom. Neizvjesnost oko ishoda predsjedničkih izbora u novembru također može biti opterećenje dolaru.

Čak i prije pandemije, europski izvoznici patili su od trgovinskih napetosti. Trumpova administracija uvela je carine na europski čelik i aluminij, a došlo je i do širenja skrivenih trgovinskih barijera poput propisa u zemljama, poput Kine, koje koče strane tvrtke.

Bez obzira što čini Europska centralna banka, očekuje se da će mnoge izvozne tvrtke bankrotirati, posebno u zemljama koje su najteže pogođene pandemijom i njenim ekonomskim utjecajem, poput Španije i Italije.

Ipak, Wiechers kaže da ne želi da centralna banka pokuša oslabiti euro. Banka bi trebala ostati usredotočena na svoj glavni zadatak održavanja cijena stabilnim, rekao je. „Za nas je“, rekao je, „više riječ o pouzdanosti nego o kratkoročnim mjerama“.

Indikator.ba

Reklama