PRIVREDA
Malinari očekuju više od sedam KM po kilogramu
Malinari u Srpskoj ove godine očekuju manji rod malina u odnosu na prošlu godinu, zbog čega smatraju da bi cijena ove voćke mogla ili ostati na istom nivou kao lani ili poskupjeti, te bi otkupna cijena po kilogramu mogla da bude veća i od sedam KM.
Naime, kako su iz udruženja malinara rekli za „Nezavisne novine“, čini im se da je ova godina, kada je riječ o zasadima malina, dosta lošija u odnosu na prethodnu, a ako roda bude količinski manje, onda moraju očekivati i visoke otkupne cijene.
„Ova godina je u poređenju s prošlom lošija, jer su zasadi, koliko nam se čini, u lošijem stanju nego prošle godine. Zašto je tako, mi nemamo pravi odgovor na to pitanje“, rekao je Ljubiša Alempić, predsjednik Udruženja malinara „Vilamet“ iz Bratunca, Srebrenice i Milića.
Kako je Alempić naveo, rana berba je počela prije nekoliko dana, dodajući da otkupne cijene sigurno neće biti niže nego one prošlogodišnje.
„Startna otkupna cijena je na nivou kao i prošle godine, a to je oko sedam KM“, kazao je Alempić, ističući da je teško prognozirati kakav će biti kvalitet malina.
„Prognoze su nezahvalne jer to zavisi od vremenskih prilika. Ako bude dosta sunčanih dana, sa malim količinama padavina, onda kvalitet bude bolji, a ako zareda kišni period, onda u nekim zasadim dođe i do truljenja“, pojasnio je Alempić.
Da je pred malinarima lošija godina, makar kada je količina roda u pitanju, za „Nezavisne novine“ potvrdio je i Petar Bojić, malinar iz Semberije i Majevice, koji navodi da rod nije onakav kakav su očekivali.
„Ne znamo da li je to zbog vremenskih uslova, ali je ova godina lošija od prošle, bar u našoj regiji. Gledajući više parcela, uključujući moju, sve se svodi na isto“, rekao je Bojić.
Kada je riječ o cijeni, Bojić navodi da u nagovještaju stoji pristojna cijena kakva je bila i prošle godine.
„Možda će cijena biti i malo veća nego lani, prošle godine je bila oko 6,20 KM. Trebalo je da dobijemo i neke podsticaje, ja još nisam dobio ništa“, kazao je Bojić, navodeći da je od otkupljivača čuo da će otkupna cijena biti najmanje sedam KM po kilogramu, a možda i više.
„Kada je manji rod, kvalitet maline obično bude dobar“, naveo je Bojić.
Pojasnio je da se malina bere sada u junu, ali da joj u julu i avgustu treba padavina, da bi i sljedeće godine dobro rodila.
„Prošle godine smo imali sušu u tom periodu, zbog čega su maline zatajile, nisu se razvile dovoljno lani. Iako sam ih navodnjavao, kada je visoka temperatura ni to nema efekta, jer voda prođe u zemlju i vlaga se ne može sastaviti“, rekao je Bojić za „Nezavisne“.
S druge strane, Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, je kazao da je dobro što nije bilo niskih temperatura u fazi pupanja maline.
„Zasad je dobro vrijeme, ima dovoljno vlage, ali i sunca“, rekao je Dojčinović, dodajući da cijena još unije utvrđena, jer nju najčešće određuju hladničari.
„Sve zavisi kakva će biti ponuda, ali i kakva će se cijena formirati u Srbiji. Neki su nagovještaji da će cijene biti nešto niže. Svi su se nadali da će otkupna cijena biti iznad pet evra po kilogramu, ali to se sigurno neće ostvariti“, zaključio je Dojčinović.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca