PRIVREDA
Nova žetva, nova poskupljenja
Pšenice u domaćim silosima ima dovoljno do žetve u koju će, prema procjenama upućenih, ratari krenuti sa nikad višim cijenama hljebnog žita koje bi na zimu mogle izazvati još veće poskupljenje brašna i hljeba.
Usljed svih dešavanja u svijetu, posebno sukoba u Ukrajini koji traje duže od 100 dana, cijene žitarica na berzama konstantno rastu, a najnoviji okidač za poskupljenja je i indijska zabrana izvoza. Poskupljenje pšenice u svijetu prelijeva se i na naše tržište.
Vlasnik mlina “Majić” iz Odžaka Ivica Majić rekao je “Glasu” da u silosima imaju dovoljno pšenice, odnosno između 18.000 i 20.000 tona.
– To je puno veća zaliha s kojom ulazimo u novu žetvu nego što je bio slučaj prethodnih godina. Žetva će početi za dvadesetak dana, tako da ne bi trebalo biti problema, osim što ne znamo šta će biti sa cijenom – rekao je Majić.
Dosadašnja praksa bila je takva da cijena pšenice pred žetvu padne, međutim, prema riječima mlinara, teško da će se takav scenario odigrati i ove godine.
– Lako bi se moglo dogoditi da se u žetvu uđe sa enormno visokim cijenama. Prošle godine u žetvi je tona pšenice koštala 190 evra, a sada je premašila 350 evra. U žetvi, i ako padne cijena, sigurno neće ići ispod 300 evra po toni. Volio bih da griješim, ali to je, nažalost, tako – rekao je Majić i dodao da je potražnja za hljebnim žitom normalizovana, za razliku od marta kada se pšenica tražila nemilice.
On je dodao da pšenicu otkupljuje od domaćih proizvođača, te da je rod, prema njegovim informacijama, zadovoljavajući.
– Ako uđemo u žetvu sa toliko visokim cijenama pšenice, može se dogoditi da na zimu porastu cijene brašna, a potom da poskupe i proizvodi u pekari. Teško je tu procijeniti bilo šta. Vidjećemo šta će se dešavati – rekao je Majić.
Dovoljne zalihe pšenice imaju i u mlinu “Pavlović” u Bijeljini.
– Imamo pšenice koliko nam je i potrebno do nove žetve. Cijena na berzama kreće se od 380 do 430 evra po toni. Uvijek pred žetvu cijena padne zbog velike ponude, a šta će biti ove godine, pitanje je – rekao je vlasnik tog mlina Čedomir Pavlović.
Predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić, koji je i vlasnik kompanije “Krajinaklas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, rekao je za “Glas Srpske” da su trenutne cijene brašna formirane na osnovu cijene pšenice od 330 evra po toni, a već sada je ta cijena u Srbiji, koja je povoljnija od drugih, dostigla 370 evra, dok je na mađarskim berzama tona premašila i 400 evra.
– Sigurno nam slijedi rast cijena. Brašno će najvjerovatnije poskupjeti za još dvadesetak odsto, a nastaviće da rastu i cijene hljeba i svih ostalih pekarskih proizvoda. Nema nijednog signala da će biti bolje. Iako znamo da pšenice ima, strah da li će je biti dovoljno održava visoke cijene na berzi – istakao je Trivić.
Prinosi
Prema riječima proizvođača, stanje na žitnicama u Srpskoj za sada je zadovoljavajuće.
– Kiša koja je proteklih dana padala na našim najvećim žitnicama u Lijevču, Posavini i Semberiji dobro je došla usjevima pšenice, kako za količinu, tako i za kvalitet roda. Nezahvalno je prognozirati koliki će biti prinosi po hektaru, ali vjerujem da će se kretati na nivou višegodišnjeg prosjeka – rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković. Prema nekim procjenama, Srpska proizvede oko 200.000 tona pšenice godišnje.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca