Connect with us

PRIVREDA

Penzijski rezervni fond RS ostvaruje zapažene rezultate: Od osnivanja zaradili 83,44 miliona maraka

Objavljeno

 


Neto vrijednost imovine Penzijskog rezervnog fonda (PREF) RS na kraju prošle godine iznosila je 269,5 miliona maraka, što je za 13 odsto više u odnosu na početak 2021, a iskorakom na strana tržišta imovinu pod upravljanjem učinili su likvidnijom, profitabilnijom i sigurnijom.

Rekao je to za “Glas Srpske” direktor Društva za upravljanje PREF-om Miloš Grujić nakon što je Vlada Srpske juče usvojila godišnji izvještaj o poslovanju tog fonda. On je naglasio da je PREF lani ostvario dobit od 10,42 miliona maraka, što je za 24 odsto više u odnosu na godinu ranije te da je ukupna dobit za 11 godina poslovanja 83,44 miliona maraka.

– U prošloj godini ostvareni su prihodi u iznosu od 13,19 miliona KM, a rashodi od 2,77 miliona KM. Prihodi od dividendi iznosili su 8,18 miliona KM, od čega od 30 eminenata iz inostranstva 225.000 KM – rekao je Grujić i dodao da su prihodi od dividendi povećani za 30,38 odsto.

Podsjetio je da su početkom 2020. godine oprezno iskoračili na strane berze i obezbijedili dodatni izvor prihoda iz inostranstva.

– Na taj način smo imovinu pod upravljanjem učinili likvidnijom, profitabilnijom i sigurnijom. Od prodaje hartija od vrijednosti u inostranstvu lani smo zaradili 468.000 KM. Hartije od vrijednosti koje smo kupili za 1,95 miliona KM prodali smo za 2,4 miliona KM. Na kraju prošle godine ukupna vrijednost hartija od vrijednosti iz inostranstva iznosila je 21,75 miliona, što predstavlja povećanje od 13,58 odsto u odnosu na nabavnu cijenu – pojasnio je Grujić.

Podsjetio je da mali dio imovine Fonda čine i akcije “Fejsbuka”, a njihov značajan dio prodali su prošle godine.

Reklama

– Prodali smo 847 akcija koje smo nabavili po prosječnoj cijeni od 267,3 dolara po akciji za 300,3 dolara po akciji. Realizovali smo dobit od 33 dolara po akciji – istakao je Grujić.

Dodao je i da je PREF lani prodao akcije u devet emitenata te da su dio negativnih revalorizacionih rezervi priznali na teret rashoda.

– Taj otpis se odnosi na preduzeća kod kojih je otvoren stečaj i gdje su očekivanja da će doći do stečaja. Na kraju 2021. ovaj iznos je bio 1,05 miliona KM, a od osnivanja fonda po ovom osnovu otpisano je 36 miliona KM – istakao je Grujić.

Podvukao je da su investicioni ciljevi rebalansiranje portfelja radi optimizacije strukture imovine, rizika i prinosa u petogodišnjem periodu s ciljem uvećanja vrijednosti kapitala u dugom roku i ostvarivanje tekućih priliva, a radi pružanja podrške dugoročnoj finansijskoj održivosti obaveznog penzijskog osiguranja.

– Ovih rezultata ne bi bilo da nema svakodnevnog zalaganja zaposlenih. Naš tim je i u otežanim uslovima rada zbog pandemije u potpunosti odgovorio svim operativnim i razvojnim izazovima – zaključio je Grujić.

Isplata Fondu PIO

Reklama

Miloš Grujić je rekao da je zakonom uređeno da se dio godišnje neto dobiti može isplatiti osnivaču, odnosno Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS.

– Sredinom maja smo isplatili dividendu u iznosu od pet miliona maraka – istakao je Grujić.

Glas Srpske

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu