PRIVREDA
Prnjavor na trećem mjestu prema proizvodnji mlijeka
Opština Prnjavor je na trećem mjestu u Republici Srpskoj po količinama otkupljenog i predatog mlijeka i sa godišnjom proizvodnjom od oko 10 miliona litara, podaci su republičke Agencije za agrarna plaćanja.
Jedan od najvećih proizvođača mlijeka sa područja opštine Prnjavor je Marko Babić iz Štrbaca.
Na Babićevoj farmi trenutno se nalazi 140 grla, od čega je 70 muznih krava. Dnevna proizvodnja mlijeka je oko 1.800 litara, odnosno oko 55.000 litara mjesečno isporuče Mliječnoj industriji 99 u Gradačcu.
Babić je istakao da mljekari zbog niskih otkupnih cijena trenutno gube po 20 feninga po litru mlijeka.
“Rješenje je u povećanju otkupne cijene koja bi trebala iznositi 95 feninga do 1.00 KM i da nas država i opština dodatno podrže sa barem pet feninga da bismo opstali”, rekao je Babić Srni.
Mišo Vujić iz opštinskog Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu rekao je Srni da je prošle godine u sektoru stočarstva najviše zahtjeva za podsticaje podneseno za muzna grla 172 zahtjeva, od čega je 160 pozitivno riješeno i za tu namjenu isplaćeno 149.634 KM budžetskih sredstava.
“Podsticaji za muzna grla se ostvaruju ukoliko poljoprivrednik ima pet ili više grla, a maksimalan iznos koji jedno gazdinstvo može ostvariti po ovom osnovu je 3.000 KM. U sistemu podsticaja na području opštine Prnjavor nalaze se 1.923 grla”, precizirao je Vujić.
Farme koje posjeduju muzna grla raspoređene su u nekoliko grupa, a po brojnosti prednjače one sa šest do 10 grla kojih je ukupno 65 na području ove lokalne zajednice.
Ukupno 45 farmi je sa pet muznih grla, 46 u posjedu ima od 10 do 20 grla, dok šest poljoprivrednih gazdinstava ima od 20 do 50 grla.
“Sedam farmi ima registrovanih više od 50 muznih grla i sa ukupno 477 grla oni su i najveći proizvođači mlijeka u opštini Prnjavor”, rekao je Vujić za Srnu.
On je istakao da je farma Jokić u Velikoj Ilovi, osim proizvodnje mlijeka, ušla i u projekat mini sirane i podsjetio da već nekoliko godina uspješno posluje i Sirana Milanković iz Palačkovaca koja od sitnih poljoprivrednih proizvođača dnevno otkupljuje oko 1.000 litara mlijeka.
“Opštini Prnjavor se početkom prošle godine obratilo Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske sa zahtjevom za gradnju mljekare u Poslovnoj zoni Vijaka. Mi smo rezervisali zamljište, za šta je u opštinskom budžetu planirano 40.000 KM”, rekao je Vujić.
Sekretar Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske Aleksandar Marić rekao je Srni da je prije dvije godine na osnovu urađene studije utvrđeno da se na tržištu BiH dnevno plasira ogromna količina sira i da postoji velika potreba za kvalitetnim domaćim proizvodima.
“Mljekaru će pokrenuti članovi udruženja koji će investirati u pogon, a očekujemo da to bude od 20 do 25 proizvođača mlijeka iz desetak opština”, rekao je Marić.
On je dodao da su za ideju dobili podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i obećanje da će im za tu namjenu biti dodijeljeno oko 500.000 KM.
“Opština Prnjavor nam je takođe izašla u susret i rezervisala lokaciju. Upravo radimo na osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću čiji bi stopostotni vlasnici bili tih oko 25 ulagača, članova udruženja, a na jesen bi trebali predati zahtjev za dobijanje građevinske dozvole” , pojasnio je Marić.
On kaže da bi na početku prerada bila u manjem obimu, a da je plan da se za nekoliko godina dostigne kapacitet od 30.000 litara dnevno.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je da će Vlada izdvojiti dodatnih 7.430.000 KM za podršku mljekarskom sektoru. Uz navedena sredstva iz Kompenzacionog fonda, mljekarima će u ovoj godini biti isplaćeno 15 umjesto dosadašnjih 12 premija koje su redovno isplaćivane.
Preuzeto: Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca