PRIVREDA
Izvoznici kornišona i šljive gube kupce i zaradu
Domaći izvoznici šljive i krastavaca kornišona i dalje su na mukama zbog kratkog radnog vremena fitosanitarne inspekcije na hrvatskoj strani granice, pa čekajući gube i kupce i zaradu.
Izvoz lako kvarljive robe je u punom jeku, a uz enormne cijene goriva, višečasovna čekanja na granici izvoznike opterećuje i to što je fitosanitarni pregled moguće obaviti samo na Graničnom prelazu Gradiška radnim danom od sedam do 15 časova. Brojni apeli da im se za te namjene otvori još bar jedna prelaz, da Hrvatska uvede duže radno vrijeme fitosanitarnih inspektora ili rad subotom, prošli su neopaženo.
Jedan od najvećih proizvođača šljive u Srpskoj Darko Milošević rekao je za “Glas” da je u Ugljeviku završena berba sorte “čačanska ljepotica”.
– Dio smo izvezli, a dio još čeka u hladnjači. Privodimo kraju još jednu tešku sezonu. Naši apeli da se uvede duže radno vrijeme fitosanitarne inspekcije na granici s Hrvatskom, da rade i subotom dok traje plasman lako kvarljive robe prošli su neopaženo. Kasnimo minimum 24 časa, cijene se u međuvremenu promijene i zbrajamo samo gubitke. Imao sam situaciju da je izvozno carinjenje završeno jedan dan u Bijeljini, drugi dan kamion nije uspio da pređe u Hrvatsku u roku, tako da je roba čekala 48 sati na granici. Gubitke ćemo svi imati – rekao je Milošević.
Osim što se kvalitet robe mijenja nakon dužeg stajanja na granici, domaći proizvođači nerijetko zbog tolikog čekanja gube i kupce.
– Umjesto u pet časova šleper s robom je zbog čekanja na granici stigao tek u podne u Njemačku i došli smo u situaciju da nam kupac kaže da njemu ta roba sada ne treba. Kad sezona završi vidjećemo kakva je računica. Ni potražnja nije na zadovoljavajućem nivou, jer je kriza učinila svoje, tako da ćemo vidjeti kakav će biti konačan rezultat – kazao je Milošević.
U nimalo boljem položaju nisu ni izvoznici krastavaca kornišona. Suvlasnik zvorničke firme “Voćar promet” Fahrudin Delibajrić rekao je “Glasu” da su mu do sada zbog čekanja bukvalno propala dva kamiona krastavaca.
– Da fitosanitarna inspekcija radnim danom radi bar do 19 časova, možda bi i stizali preći granicu, ovako svi gubimo čekajući. Kada dva puta ne stignete u dogovorenom roku, kupac vam kaže da ste neozbiljni i tu je kraj priče – rekao je Delibajrić, dodavši da kornišone otkupljuju od kooperanata.
Prije mjesec ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac zatražio je od Hrvatske otvaranje zelenih koridora za nesmetan protok robe i produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora, ali ni do danas po tom pitanju ništa nije riješeno.
Prioritet
Izvoznici upozoravaju na propuste i na domaćoj strani granice.
– Problem je i na strani BiH. Zašto naše hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu nemaju prioritet prolaska na granici? To je pitanje za sve nadležne na nivou BiH. Ne treba da se međusobno optužuju ko nije uradio, nije kriva ni RS ni FBiH, već zajednički nivo vlasti. Svuda u Evropi hladnjače imaju prioritet prolaska, samo kod nas nemaju. I kad pređemo granicu do krajnjeg odredišta imamo još i do 30 sati vožnje – rekao je Fahrudin Delibajrić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu