PRIVREDA
Milijarde bi pogurale vozove u Srpskoj na 160 km/h
Kinezi žele učestvovati u modernizaciji željezničkog saobraćaja u Republici Srpskoj, a da bi rekonstrukcija kompletnog sektora bila uspješno završena, a vozovi jurili 160 km/h, neophodne su milijarde KM.
Ovo za „Nezavisne novine“ poručuju iz „Željeznica RS“, obrazlažući da je rukovodstvo kompanije „Shandong Hi-Speed International“ iz Kine predstavilo Upravi preduzeća mogućnosti koje ova kompanija može pružiti na polju unapređenja željezničkog sektora, a koji, kako su naveli iz „Željeznica“, i dalje trpi posljedice još iz prethodnog rata.
Željko Radić, direktor „Željeznica RS“, kaže da su sa Kinezima vođeni razgovori tehničke prirode i da su potencijalnog ulagača upoznali s potrebama koje imaju, ali da će svi elementi koji se tiču budućih ulaganja i razgovora s mogućim investitorima zavisiti od finansijske mogućnosti Vlade RS i strategije željezničkog i saobraćajnog sektora.
„Ovo je bio samo jedan u niza razgovora zainteresovanih kompanija koje ovdje vide potencijal. Oni se upoznaju sa tehničkim potrebama, a sa konkretnim prijedlozima doći će kod resornog ministarstva i Vlade“, pojašnjava Radić.
On podsjeća da je željezničkom sektoru u Srpskoj tokom devedesetih godina prošlog vijeka nanesena šteta veća od milijardu dolara i da su posljedice vidljive i danas.
„Od 300 kilometara pruge koju imamo većina nije remontovana duži period, pojedine dionice i preko 50 godina. Neophodno je obnoviti infrastrukturu i dići je na viši tehnički nivo, potrebno je nabaviti i obnoviti vozne kapacitete u teretnom saobraćaju, lokomotive, teretna kola, radionice. Takođe, kada pričamo o putničkom saobraćaju, neophodna je obnova zastarjelog voznog parka, poput nabavke teretno-motornih vozila“, kazao je Radić za „Nezavisne novine“.
Za ovakav poduhvat, prema njegovim riječima, potrebna su ogromna finansijska sredstva, a to zavisi od nivoa i kvaliteta usluge koja se traži. Radić podsjeća da je za obnovu pruge Beograd – Novi Sad uloženo nekoliko stotina miliona evra, ali da su s tim paralelno nabavljana i vozna sredstva.
Isti procesi, tvrdi, moraju biti primijenjeni i u Republici Srpskoj.
„Ne vrijedi prugu obnoviti da vozovi idu 160 km/h, a nemate vučnih jedinica i elektromotornih vozila koji će saobraćati tim brzinama. Isto vrijedi i obrnuto: da nabavite vozila, a niste nabavili infrastrukturu. Konsultanti su nama jasno pojasnili, ako bismo mi tražili da podignemo brzine vozova na 160 km/h, onda to prelazi par milijardi KM. Ako bismo napravili da se brzina zadrži na projektovanoj, a to je do 100 km/h, onda bi to bilo oko milijardu ili milijardu i po maraka. Čist remont, prije ove krize, koštao bi nas oko milion i po evra po kilometru“, pojašnjava Radić, koji navodi da iznosu finansijskih sredstava diriguje i eventualno podizanje brzine kretanja vozova.
„Rekonstrukcija po jednom kilometru pruge može iznositi šest, sedam, pa čak i do 15 miliona evra. Svako povećanje brzine, kao npr. sa 100 na 160 km/h, dodatno se množi. Ali sve je to ogroman posao u najavi, koji, podsjećam još jednom, zavisi od mogućnosti Vlade RS“, kaže Radić.
Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza RS, za „Nezavisne novine“ nije želio komentarisati sastanak rukovodstva „Željeznica RS“ sa Kinezima. Poručio je da je u „Željeznicama“ u toku proces restrukturisanja preduzeća, te da je to prvi cilj koji mora biti ispunjen u narednom periodu.
„Željeznice su vrlo osjetljiva tema, a postupak restrukturisanja koji je u toku praktično znači da su one u jednom vidu stečaja. Zato želimo da taj postupak restrukturisanja dovedemo do kraja i to bi trebalo da bude gotovo u sljedećih osam do devet mjeseci, da se uspostavi jedna nova organizacija“, navodi Ćorić.
On dodaje da u ovom trenutku „Željeznice“ pokušavaju završiti veliki projekat s Evropskom bankom.
„To je rekonstrukcija pruge od Šamca, preko Doboja do entitetske granice, a vrijednost tog projekta je 200 miliona evra. U planu je rekonstrukcija pruge prema Ljubiji, kao i ulaganje u ostalu infrastrukturu za prevoz robe i usluga za potrebe tržišta“, pojasnio je Ćorić.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca