PRIVREDA
Srpska bilježi pad broja radnika na crno
Prema podacima Republičkog inspektorata, svake godine se u Srpskoj bilježi znatan pad broja radnika koji rade bez prijave kod poslodavca ili bez ugovora o radu.
Za prvih šest mjeseci tekuće godine inspektori su po osnovu ugovora o radu kontrolisali više od 8.500 radnika, od čega 84 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bila prijavljena na obavezne vidove osiguranja, zbog čega su poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 116.300 KM.
Kako ističu za „Nezavisne novine“, u istom periodu prošle godine kontrolisano je manje radnika nego ove godine, a čak njih 118 nije imalo zaključen ugovor o radu.
„U prvom dijelu prošle godine po osnovu ugovora o radu kontrolisana su 7.342 radnika zatečena na radu kod poslodavca, od čega 118 radnika nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja“, kazali su iz Inspektorata te dodali da je na osnovu podataka o rezultatima izvršenih kontrola u prethodnim godinama evidentno da se broj radnika na crno smanjuje, ali je i dalje prisutan.
„U 2020. godini na radu je zatečeno 175 radnika koji nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja, u 2019. godini 333 radnika, u 2018. godini 392 radnika, u 2017. godini 532 radnika, a u 2016. godini 803 radnika koja nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bila prijavljena na obavezne vidove osiguranja“, navode iz Inspektorata.
Kako dodaju, kontrole u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu vrše i inspektori rada jedinica lokalne samouprave, a izmjenama Zakona o poreskom postupku ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika u jedinistveni sistem obveznika doprinosa dobili su i inspektori Poreske uprave Republike Srpske i inspektori Republičke uprave za igre na sreću.
„Ranije je izvršena i izmjena zakonske odredbe koja je poslodavcu ostavljala mogućnost da u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora o radu prijavi radnika na nadležne fondove osiguranja. U praksi je to dovodilo do zloupotreba, gdje su poslodavci u trenutku kontrole tvrdili da je radnik počeo s radom prije nekoliko dana i tek onda u ostavljenom roku regulisali radni status radnika“, kazali su iz Inspektorata te naveli da je izmjenama Zakona o poreskom postupku propisano da prijavu za registraciju u jedinistveni sistem obveznika doprinosa poslodavac podnosi najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca, čime se značajno smanjuju mogućnost potencijalnih manipulacija od strane nesavjesnih poslodavaca.
Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, rekao je za „Nezavisne novine“ da su najpogođeniji sektori, u kojima je najviše radinka na crno, građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina i ugostiteljstvo, a da za samanjenje broja radnika bez prijave postoji nekoliko bitnih razloga.
„Prvi razlog je taj što je veliki broj radnika napustio takav vid posla i otišao da radi u inostranstvo. Samim tim se smanjio broj ljudi koji su bili na birou“, rekao je Savanović.
Kako dodaje, poslodavci su zbog problema s radnom snagom počeli malo više da vode računa o samim radnicima.
„Element inspekcijskih kontrola znatno utiče na smanjenje rada na crno. A pored svih ovih razloga, tu je i promjena poreske politike, što je omogućilo poslodavcima bolje uslove za rad“, rekao je Savanović.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca