PRIVREDA
Proizvodnja struje najprivlačnija investitorima
U prvom polugodištu ove godine registrovano je 100 poslovnih subjekata više nego lani, a građanima koji su pokretali biznis najprimamljivija je bila oblast za proizvodnju električne energije zbog, kako tvrde stručnjaci, visoke cijene struje izazvane svjetskom energetskom krizom, ali i ogromnog potencijala na polju obnovljivih izvora kojim Srpska raspolaže.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS, od januara do juna ove godine registrovan je 541 poslovni subjekat, što je mjesečno u prosjeku 90 firmi, za razliku od lani kada je taj broj iznosio oko 73, budući da je u prvom polugodištu 2021. godine osnovano ukupno 440 subjekata.
Osim što je broj osnovanih subjekata značajno porastao, razlika u odnosu na lani, prema podacima APIF-a, ogleda se i u strukturi djelatnosti koje su građanima bile u fokusu interesovanja prilikom pokretanja biznisa.
Tako je među registrovanim poslovnim subjektima u ovoj godini najviše onih koji se bave prizvodnjom električne energije, dok lani ta djelatnost uopšte nije bila među prvih pet za koju su se građani opredjeljivali prilikom ulaganja.
– Na drugom mjestu, kada je u pitanju broj registrovanih subjekata, ove godine nalaze se oni koji se bave izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada. Slijedi računarsko programiranje, te subjekti čiji se opis posla odnosi na savjetovanje. Na petom mjestu jesu firme iz oblasti drumskog prevoza robe – naveli su u APIF-u.
Dodaju da je Banjaluka kao administrativni centar Srpske ubjedljivo najprivlačnija investitorima već duži niz godina.
– Najviše poslovnih subjekata od 2015. godine, kada je uspostavljen jedinstveni informacioni sistem za registraciju, registrovano je na području Banjaluke i to 2.451. Na drugom mjestu je Bijeljina sa 544, a slijedi je Gradiška sa 236 subjekata, te Laktaši sa 232 – navode u APIF-u.
* Top pet djelatnosti i broj osnovanih subjekata
2021. godina
– računarsko programiranje – 20
– savjetovanje koje se odnosi na poslovanje – 20
– inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje – 19
– nespecijalizovana trgovina na veliko – 18
– izgradnja stambenih i nestambenih zgrada – 15
2022. godina
– proizvodnja električne energije – 28
– izgradnja stambenih i nestambenih zgrada – 26
– računarsko programiranje – 25
– savjetovanje koje se odnosi na poslovanje – 24
– drumski prevoz robe – 16
Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću “Hidroelektrane na Trebišnjici” Ilija Tamindžija kaže da je RS lider u regionu kada je u pitanju razvoj obnovljivih izvora te da nije iznenađujuće što je najviše novoosnovanih firmi baš iz oblasti proizvodnje struje.
– Potencijal kojim raspolaže Srpska u oblasti obnovljivih izvora, kao i velika energetska kriza motivisali su ulagače da agresivnije krenu u pokretanje proizvodnje. Cijena električne energije vjerovatno je bila dodatni motiv s obzirom da je prosječna cijena ranije bila između 40 i 60 evra po megavat-času, a sada je 800 i više evra – naveo je Tamindžija i dodao da Srpska ima najmanji stepen iskorišćenja obnovljivih izvora.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je rast broja novoosnovanih firmi u Srpskoj dobar pokazatelj poslovnih kretanja.
– U periodu pandemije malo ko se odlučivao na ulaganja jer se nije znalo koliko će cjelokupna situacija potrajati. Čim se ukazala mogućnost revitalizacije poslovnog života to je dalo motiv ljudima da se okrenu stvaranju novih kompanija – kazao je Pavlović.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca