Connect with us

PRIVREDA

Veliki interes lokalnih zajednica da dovedu investitore u slobodne zone

Objavljeno

 


Nakon što je prošle godine usvojen Zakon o slobodnim zonama Republike Srpske, mnoge lokalne zajednice zainteresovane su za njihovo osnivanje i privlačenje što većeg broja investitora.

Iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske podsjetili su za „Nezavisne“ da je Zakon o slobodnim zonama usvojen 9. februara prošle godine.

„Zakonom je preciziran postupak osnivanja i početak rada slobodne zone, budući da se u ovom postupku zahtijeva uključenost više nadležnih organa i institucija različitih nivoa vlasti, kao i paralelna primjena Zakona o slobodnim zonama Republike Srpske i Zakona o slobodnim zonama u BiH“, naveli su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, pojedine procedure su pojednostavljene na način da institucije pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti.

„Zakonom je jasnije propisana nadležnost i uloga svih institucija RS u osnivanju i praćenju rada slobodnih zona, a Ministarstvo je određeno kao nadležni organ koji učestvuje u postupku osnivanja slobodne zone i vodi evidenciju o njenom broju i rezultatima poslovanja“, naveli su u Ministarstvu privrede i preduzetništva RS.

Dodali su da je Vlada Republike Srpske 9. decembra prošle godine donijela rješenje o davanju saglasnosti za područje slobodne zone Slobodna zona Trebinje i utvrđivanju opravdanosti njenog osnivanja.

Reklama

„Takođe, Bratunac, Gradiška, Srebrenica, Šamac i nekoliko drugih jedinica lokalne samouprave pokazali su interes za osnivanje slobodnih zona i nalaze se u fazi pripreme dokumentacije. U stalnom kontaktu smo sa njima. Veliki potencijal imaju gradovi poput Gradiške, Bijeljine, Doboja i sve druge opštine sa dobrom saobraćajnom konekcijom, infrastrukturom, dostupnom radnom snagom i zainteresovanim kompanijama“, objasnili su iz resornog ministarstva.

Istakli su da bi uspostavljanje i funkcionisanje slobodnih zona u RS uticalo na veći priliv domaćih i stranih investicija, više novih radnih mjesta, veća ulaganja u infrastrukturu, veći obim posla za kooperante iz domaće privrede, kao i stvaranje uslova za sticanje novih znanja i vještina domaće radne snage.

„Registrovane slobodne zone ostvaruju benefite na republičkom i na lokalnom nivou. To su oslobađanje od PDV-a, roba u slobodnoj zoni je oslobođena od plaćanja carina, a opštine ili gradovi mogu samostalno da daju posebne povlastice u skladu sa svojim nadležnostima, dok republički organi uprave mogu da ponude podsticaje koje i inače daju privrednicima“, naglasili su iz ovog ministarstva.

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, kazao je za „Nezavisne“ da je prostorno-planskom dokumentacijom planirano da slobodna ekonomska zona u ovom gradu bude uz samu granicu sa Hrvatskom, kod novog mosta i carinskog terminala.

„Novi most i Gradiška su vrata Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Želja je da iskoristimo našu dobru poziciju i trend koji je prisutan u Evropskoj uniji, kao i njena znanja i tehnologije. Trenutno smo u odabiru konsultantske kuće koja će nas voditi kako bi se uspostavila slobodna zona“, naveo je Adžić.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu