Connect with us

PRIVREDA

Za kilogram maline 8,5 KM

Objavljeno

 


Najveća hladnjača za otkup i prodaju voća u Bratuncu “Agro dr” objavila je da će za kilogram maline platiti 8,50 KM čime je prekinuta višemjesečna neizvjesnost u vezi sa otkupnom cijenom tog bobičastog voća, ali taj iznos, prema riječima proizvođača, nije zadovoljavajući.

Berba ljetnih sorti maline završena je prije više od mjesec, domaći proizvođači od početka berbe predavali su rod hladnjačama, a otkupnu cijenu, koja bi zadovoljila obje strane, nisu mogli usaglasiti.

Proizvođači su, zbog poskupljenja repromaterijala i đubriva, tražili deset maraka za kilogram ovog “crvenog zlata”, koliko je plaćano i malinarima u Srbiji, dok je s druge strane predloženi iznos za hladnjačare bio previsok jer ni njih, kako su tvrdili, nije zaobišao rast troškova u ovom vremenu globalne krize.

Vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić navodi da je pronašao dobre kupce u Njemačkoj, te da je izašao sa cijenom od 8,50 KM po kilogramu sa uračunatim porezom na dodatnu vrijednost.

– Nadam se da će ta cijena zadovoljiti domaće proizvođače. Moja hladnjača niti će biti u minusu, niti mogu očekivati neku zaradu. Pozitivna nula je ono što me očekuje – naveo je Rankić.

Dodaje da je od proizvođača sa područja Bratunca, Srebrenice, Milića, Skelana i Tuzle otkupio oko 1.200 tona maline i 200 tona kupine, što je kako tvrdi, više nego što su otkupili svi drugi hladnjačari zajedno.

Reklama

– Kada smo preuzimali malinu i davali avans obećali smo malinarima oko osam KM po kilogramu i ne mogu sad ići ispod te cijene. Hoću da ispoštujem domaće poljoprivrednike, da ljudi budu zadovoljni i da možemo sarađivati i naredne godine – priča Rankić.

Da objavljena cijena ipak nije zadovoljavajuća i da su proizvođači priželjkivali veći iznos uvjerava predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ljubiša Alempić.

– Ne možemo biti zadovoljni sa tim iznosom jer su neke manje hladnjače proizvođačima već isplatile 8,60 KM po kilogramu. Na sastanku koji je održan prije desetak dana prihvatili smo da to bude najniža cijena i sada dobijemo deset feninga manje. Plus, bilo je i hladnjačara na našoj regiji koji su platili malinu devet KM po kilogramu, u Ljuboviji čak i deset – navodi Alempić. Dodaje da razlika u ponuđenim cijenama neme veze sa kvalitetom ovog bobičastog voća.

– Kvalitet maline kod 90 odsto poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj je identičan, tako da ta otkupna cijena nema veze sa tim. Više zavisi od tržišta i kupaca kojima hladnjačari prodaju voće – pojašnjava Alempić.

Da je objavljeni iznos ispod onog koji su malinari očekivali tvrdi i predsjednik Upravnog odbora “Vilameta” Ivan Stojanović.

– Nismo zadovoljni, ali smo istovremeno i svjesni situacije i vidimo da roba ne ide. Moramo i mi razumjeti hladnjačare. Imamo informacije da je iz Bratunca izvezeno tek nekoliko kamiona, da kupci iz Evrope neće da stvaraju zalihe jer se boje nestašice struje – rekao je Stojanović.

Reklama

Kupina

Ljubiša Alempić kaže da cijena kupine još ni na koji način nije definisana zbog čega proizvođači ne znaju šta ih očekuje.

– Imamo jednog hladnjačara koji je plato kupinu po 3 KM, a sutra ako neko kaže kupina će biti 2,5 marke, šta onda raditi. Orijentišemo se prema onome ko je najviše platio – rekao je Alempić.

Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu