PRIVREDA
Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, za “Glas”: Od poreza na dobit u budžet se slilo 278,8 miliona
Poreska uprava RS prikupila je u prvih devet mjeseci ove godine ukupno 2,322 milijarde maraka, što je za 284,7 miliona ili 14 odsto više u odnosu na isti period lani, uz rast naplate u apsolutno svim grupama.
Rekao je to u intervjuu za “Glas” direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić, dodajući da je naplata za čak deset odsto veća u odnosu na planirane projekcije za pomenuti period ove godine.
– Direktni porezi su u prva tri kvartala naplaćeni u iznosu od oko 511,5 miliona KM, što je za 140 miliona maraka više nego u istom periodu 2021. godine. Najveći rast kod direktnih poreza ima porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 278,8 miliona maraka, što je za 93,9 miliona KM ili 51 odsto više nego u prvih devet mjeseci lani – naveo je Maričić.
GLAS: Kakva je naplata po ostalim grupama prihoda?
MARIČIĆ: Doprinosi su u prvih devet mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,444 milijarde maraka, što je za 127,8 miliona KM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto. Naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite veća je za po 15 odsto, za Zavod za zapošljavanje naplata je uvećana 14 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou. Kod ostalih javnih prihoda naplata je iznosila 366,9 miliona maraka, što je za 16,8 miliona više.
GLAS: Koliko kontrola je izvršila Poreska uprava RS u prva tri kvartala ove godine i kakvi su efekti?
MARIČIĆ: Izvršeno je 3.177 redovnih kontrola, u kojima je naloženo plaćanje 22,8 miliona KM neutvrđenih obaveza. Kada su u pitanju posebne kontrole, inspektori su obavili 2.499 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i zbog utvrđenih nepravilnosti izdali su 1.182 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 4,1 milion KM. Za 14 obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Izvršeno je i 246 kontrola prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, u kojima su otkrivena 132 neprijavljena radnika, zbog čega su izrečene kazne u iznosu od 384.000 KM.
GLAS: Dokle je Poreska uprava stigla u procesu digitalizacije?
MARIČIĆ: Već nekoliko godina činimo ogromne napore da unaprijedimo komunikaciju sa poreskim obveznicima. U ovu godinu ušli smo sa implementiranim Integrisanim informacionim sistemom (SAP), a automatizacija procesa povećala je efikasnost rada uprave i smanjila subjektivni uticaj zaposlenih na pojedine procese, posebno na proces naplate, što je rezultiralo rastom prihoda. U proteklom periodu omogućeno je i elektronsko podnošenje svih poreskih prijava, u funkciju je pušteno i “e-Sanduče”, kao i mobilna aplikacija “ePURS”. Time smo zaokružili elektronsku komunikaciju između obveznika i uprave u svim postupcima, te postali pioniri elektronskog poslovanja u RS i šire. Plan je da redizajniramo portal elektronskih usluga kako bi bio jednostavniji za korišćenje, a pred nama je i uvođenje društvenih mreža kao novih digitalnih kanala komunikacije prema obveznicima.
Skup u Atini
GLAS: Upravo ste došli sa važnog međunarodnog skupa u Atini, u organizaciji IOTA. Kakvi su utisci i o čemu je bilo riječi?
MARIČIĆ: To je bila jedinstvena prilika da kroz prezentacije i panel diskusije podijelimo praktične ideje kako bi poreske uprave bile ne samo dobro pripremljene, nego i osposobljene da se nose sa izazovima sadašnjice i sa sigurnošću iskorače ka budućnosti. Imali smo priliku da predstavimo Poresku upravu RS, naša dostignuća u oblasti digitalizacije, aktivnosti koje smo sprovodili u doba pandemije, ali i na pojednostavljenju administrativnih procedura, na osnovu čega smo svrstani u red razvijenih evropskih poreskih administracija.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca