Connect with us

PRIVREDA

Industrija 4.0 pušta korijene i u BiH

Objavljeno

 

Industrija 4.0, koja je zaživjela u razvijenim zemljama, počela je svoje korijene da pušta i u BiH, a već postoji zainteresovanost domaćih kompanija za digitalizaciju i ulaganje u nove tehnologije.

Potvrđuju to i naši sagovornici, koji ističu da, iako je tek u začetku, ovo je proces koji se ne može zaustaviti.

Prema riječima Mirsada Jašarspahića, predsjednika Privredne komore FBiH, sve privredne komore rade na tom segmentu, odnosno edukaciji i promociji toga šta donosi industrija 4.0 te uključenje akademske zajednice i sl.

„Sve to ukazuje koliko je ukupna digitalizacija i industrija 4.0 bitna za naše kompanije, a pogotovo one koje su izvozno orijentisane, kako bi se na najbolji način pozicionirali u globalnim lancima dobavljača. Najbolji lanci dobavljača u tim najrazvijenijim industrijama, metalne, elektroindustrije, auto-industrije, su oni koji zahtijevaju da procesi proizvodnje unutar kompanije, koja je podizvođač, moraju biti na takvom nivou da bi se procedura industrijalizacije poslovanja mogla provesti“, ističe Jašarspahić za „Nezavisne“.

Kako kaže, industrija 4.0 i digitalizacija u BiH se posmatra ukupno, dok se oni u privrednim komorama bave time da se ova vrsta digitalizacije i industrijalizacije diže na veći stepen i vodi industriji 4.0.

„Za naše pojedinačne kompanije je digitalizacija neophodna, a iznenadilo bi vas da vidite koliko su kompanije otišle u tom pravcu u pojedinim dijelovima, u smislu uključivanja robota, CNC mašina, te automatskog praćenja neke vrste laboratorija i procesa. To je moguće raditi na pojedinačnim pričama, a recimo vrlo često je prema izvještavanjima na međunarodnom nivou teško dobiti izvještaj koliko je neka zemlja odmakla u ovom procesu“, kaže Jašarspahić.

Dodaje da se mnoge stvari koje se tiču digitalizacije u BiH dese a da se ne evidentiraju, i to na nižim nivoima. Kako kaže, oni koji idu ka ovoj industriji dobro se pozicioniraju u metalnoj, auto-industriji, odnosno tamo gdje je potreban veći stepen automatizacije i finalizacije proizvoda.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, za „Nezavisne“ ističe da insistiraju na programu ekonomske reforme te da se povećaju sredstva za digitalizaciju privrede…

„Odnosno uvođenje novih tehnologija, a koje će ići u pravcu primjene industrije 4.0 koja je još uvijek malo prisutna u privredi Republike Srpske. U skladu s tim, prije dvije godine je formirana mreža za digitalnu transformaciju, koju čine Privredna komora RS te Ministarstvo privrede i preduzetništva, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, pri čemu smo se dogovorili da u Privrednoj komori RS bude formiran Centar za digitalnu transformaciju jer mi najbolje poznajemo privrednu strukturu Srpske“, rekao je Ćorić.

Kako kaže, kroz ovaj centar do sada su sprovedena dva međunarodna projekta, koja su se ogledala u tome da su napravili digitalne strategije u deset preduzeća, po pet iz metalne i drvoprerade industrije, te su obučili deset domaćih konsultanata, koji su ispit polagali u austrijskoj privrednoj komori.

„Kroz implementaciju digitalnih strategija mogli smo da vidimo da su preduzeća iz Srpske iz metalne industrije zainteresovana za ulaganje u nove tehnologije i digitalizaciju sektora proizvodnje u svim sektorima, i to je ono na čemu treba posebno da insistiramo. Naravno da sve to prate nove tehnologije, a ove godine je Vlada RS dodijelila 13,5 miliona KM za uvođenje nove tehnologije, koja bi se mogla dobro uvezati sa digitalnim procesima. Nadamo se da će u novom budžetu biti daleko veća sredstva za uvođenje novih tehnologija i da na taj način privreda Republike Srpske bude konkurentna privreda razvijenijim državama“, kazao je Ćorić.

Dodaje da sam ovaj proces podrazumijeva da preduzeća imaju ljude viših stepena kvalifikacija, jer, kako ističe, ovo je proces koji je započeo i koji se ne može zaustaviti.

„Digitalizaciju mora da prati savremena oprema, dobro obučena radna snaga i sve što ide u tom pravcu. Potrebno je da ohrabrimo naša preduzeća da krenu u tom pravcu, a za to nam je potrebna podrška Vlade RS“, zaključio je Ćorić.

O ovoj temi razgovarano je nedavno i u Sarajevu na naučno-stručnom savjetovanju „Implementacija industrije 4.0: Put u budućnost“, koje je organizovala Spoljnotrgovinska komora BiH u saradnji sa Društvom za robotiku u BiH.

„Primjenom industrije 4.0 kompanije se lakše usmjeravaju na individualne zahtjeve kupca i prilagode proizvodnju, efikasnije upravljaju resursima i povećavaju svoju konkurentnost“, rekao je Ahmet Egrlić, potpredsjednik STK BiH.

Kako je istakao Isak Karabegović, predsjednik Organizacionog odbora ovog savjetovanja, dosadašnja iskustava iz zemalja koje su primijenile industriju 4.0 u svojim kompanijama pokazala su značajno povećanje kvaliteta proizvoda, smanjenje troškova proizvodnje, povećanje produktivnosti, a ostvarena je i konkurentnost na globalnom tržištu.

Nezavisne novine

Nastavite čitati

BIZNIS

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

BIZNIS

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu

© 2023 Privrednik. Sva prava zadržana. Developed by adsoft.