Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama

Mostarski vijećnici su na današnjoj sjednici usvojili Odluku o uvođenju naknade za upotrebu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara – vinjete.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je upoznao vijećnike kako je od  16. ožujka prošle godine, kada je donesena odluka o uvođenju vinjete, do danas prodano više od 20 tisuća vinjeta što je gradskom proračunu donijelo prihod od 1,5 milijuna maraka.

Po njegovim riječima, odluka se pokazala dobra jer je prikupljeni novac reinvestiran u različite projekte koji se tiču infrastrukture i turizma.

U cilju poboljšanja usluge, gradonačelnik Kordić je naveo kako su predložene promjene prema kojima se uvode tri zone u Mostaru i to Titova ulica, Bulevar i Musala.

– Te zone su procijenjene kao zone najčešćeg zaustavljanja turista kako bi došli do Staroga grada. Po uzoru na velika turistička središta poput Dubrovnika, najbližeg nama, smo odlučili da te zone proglasimo posebnim zonama gdje ćemo omogućiti autobusima koji dovoze turiste da na tim mjestima imaju mogućnost privremenog iskrcavanja, ukrcavanja i zaustavljanja, uz naravno, naknadu – pojasnio je Kordić.

 Nadalje je naveo kako će kroz vinjetu pokušati staviti u fokus i Mostar-pass karticu.

Reklama

– Ako korisnici vinjete imaju 50 posto kupljenih vinjeta oni bi se oslobađali od plaćanja ove kartice – naveo je mostarski gradonačelnik.

Odlukom o uvođenju naknade za uporabu lokalnih prometnica za posebne kategorije vozila na području Grada Mostara na lokalnim putevima u Gradu Mostaru naplaćuje se naknada za uporabu lokalnih prometnica za sva vozila sa više od 7 sjedišta (7 + 1).

Naknada se može platiti za razdoblje od dva dana i za vremensko razdoblje od sedam dana. Za razdoblje od dva dana naknada iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 25 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 45 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 80 KM. Za razdoblje od sedam dana naknada iznosi za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 60 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 120 KM te za autobus iznad 30 mjesta: 210 KM.

Ovom Odlukom uređuje se i mogućnost privremenog zaustavljanja za sva vozila u svrhu iskrcaja i ukrcaja putnika u užem području turističkog dijela Grada Mostara, kao zonom posebnog prometnog režima, koje obuhvaća ulice: Maršala Tita od križanja s Ulicom Stari Pazar (skretanje kod Lučkog mosta) do križanja sa Ulicom Braće Brkića, te Ulicu Braće Brkića do križanja sa Ulicom Bulevar narodne revolucije (rotor Španjolski trg).

Visina naknade za svako pojedinačno privremeno zaustavljanje vozila, koja se može platiti uz naknadu za uporabu lokalnih prometnica za razdoblje od dva dana ili za vremensko razdoblje od sedam dana, a zbog iskrcaja, odnosno ukrcaja putnika u zoni posebnog prometnog režima u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenog tekuće kalendarske godine, iznosi: za vozilo i autobus od 8 do 14 mjesta: 50 KM, za autobus od 15 do 30 mjesta: 80 KM, za autobus iznad 30 mjesta: 120 KM.

Reklama

Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od avgusta prošle do maja ove godine, a onda dolazi do obrta.

Ili, konkretnije, u julu 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do maja ove godine, kada je dostigla 324.517.

Međutim, već u junu imali smo 325.568, a u julu 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.

Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.

„S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti“, naveo je Gavran u izjavi za „Nezavisne novine“.

Reklama

Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.

„Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrovane u neregistrovanu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade“, ističe Gavran.

U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantuju neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.

„Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plate dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti“, naveo je Gavran.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.

„Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tokom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje“, kaže Kečo za „Nezavisne novine“.

Reklama

On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.

„Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH“, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. juna ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika.

Nezavisne novine

Reklama