Connect with us

TRŽIŠTA

Banjalučka berza ponovo atraktivna vlasnicima vaučera i akcionarima

BANJALUKA – Banjalučka berza, vlasnicima vaučera i akcionarima, ponovo je postala atraktivna. Vrijeme ostavljeno Investiticonim fondovima za otvaranje polako ističe, pa su prvi izašli na berzu. I vrijednost akcija time je porasla, jer su, umjesto po tržišnoj, fondovi obavezni da ulagače isplate po znatno većoj – knjigovodstvenoj vrijednosti.

Objavljeno

 


Šta ove promjene znače vlasnicima vaučera, i kako će reagovati tržište?

Nekada vlasnici vaučera, potom akcionari zatvorenih fondova danas – ulagači. Izmjenom Zakona o investicionim fondovima izmijenjena je i tržišna snaga vlasnika nekada gotovo bezvrijednih hartija od vrijednosti. Pojednostavljeno, vlasnik 20 akcija nekog fonda, stečenih vaučerima, preoblikovanjem fonda novim Zakonom, postao je vlasnik 20 udjela. A ovih dana udjele je moguće na berzi prodati. Fondovi su polako počeli da se otvaraju, a među prvima, još juče, Cepter i Kristal fond.

„Cijene se još uvijek formiraju i danas su na nivou onih koje su bile prije otvaranja. Vjerovatno kako se bude približavalo otvaranje da će se ta neka cijena približavati toj neto vrijednosti koju mi objavljujemo na našem i sajtu Banjalučke berze“, istakao je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima „Kristal invest“ Nenad Tomović.

Neto, odnosno knjigovodstvena vrijednost uloga u prve dvije godine otvaranja fondova ponovo neće biti u potpunosti isplaćena. Zakon o investicionim fondovima, kako bi na neki način zaštitio društva, predvidio je penale za one koji požure sa prodajom. 

„Oni koji budu željeli da izađu prve godine, naplaćivaće im se 20 odsto od vrijednosti udjela i ta imovina ostaje u fondu, u drugoj godini 10 odsto od vrijednosti, prema tome, tek nakon dvije godine, oni će dobiti puni iznos oni će dobiti puni iznos vrijednosti“, dodao je Tomović. 

U svakom slučaju čak i nakon zatvaranja, uloge će biti moguće prodati i to pomoću brokera, ali tada će cijena biti slična onoj prije transformacije fondova. Oni koji odluče prodati svoje uloge u periodu otvaranja, potrebno je da fondu podnesu zahtjev za otkup.

Reklama

„U tom trenutku predviđeno je konkretno za ‘Cepter invest fond’ i za’Kristal invest’ 15 dana kada je potrebno da svi vlasnici udjela upute svoje zahtjeve za otkup i uz određenu dokumentaciju koja je objavljena na veb stranici društva koje upravlja sa tim fondom“, kaže direktor brokerskog društva „Eurobroker“ Boris Majstorović.

Kako će na ovo sve reagovati tržište? Ekonomisti kažu, definitivno bi moglo doći do gašenja pojedinih fondova, jer je vrijednost većine akcija precijenjena. Naime, svaki fond od akcija kojima rasoplaže, a čiju je vrijednost predimenzionirao, godišnje je ubirao 3 odsto. Sada, kada treba isplatiti ulagače po toj, predimenzioniranoj cijeni, prirodno je, kažu ekonomisti, da su kalkulacije došle na naplatu.

TO8 PREDRAG DUDUKOVIĆ ekonomista
(“Postoji velika opasnost za fondove. Može se desiti da iz onog zdravog dijela fonda oni će porati isplaćivati vrijednost akcija i može se desiti da imamo jedan zdravi, jedan loši i da taj zdravi dio bude narušen baš zbog tih isplata.”)

OF5 Ipak, uprkos ovim novostima, nije očekivati da će hiljade građana Srpske koji imaju udio u nekom od 12 investicionih fondova pohrliti da ih unovče. Razlog takvoj situaciji i relativnoj nezainteresovanosti za hartije od vrijednosti mogla bi se, kažu stručnjaci, isčitati i iz činjenice da je “vaučer privatizacijom” tržište značajno prošireno. S druge strane finansijska pismenost, proporcijalno tim događajima nije rasla, a i dodatno je stavljena po stranu ekonomskom krizom 2008. i značajnim padom povjerenja u Banjalučku berzu.

 

Izvor: RTRS

Reklama
Nastavite čitati

TRŽIŠTA

Pica u Hrvatskoj među najskupljim u EU

Objavljeno

 

​Pice su u Hrvatskoj tokom 2022. poskupjele za 28.2 odsto, što je četvrti najveći rast u EU. (više…)

Nastavite čitati

ANALIZE

Suzbijanje cijena glavni zadatak

Objavljeno

 

Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)

Nastavite čitati

TRŽIŠTA

Kako će funkcionisati digitalni evro

Objavljeno

 

Digitalni evro projekt je „digitalizacije“ evropske zajedničke valute a takav bi novac bio elektroničko sredstvo plaćanja kojim bi se mogli služiti svi u evropodručju. (više…)

Nastavite čitati

U trendu