Connect with us

PRIVREDA

Meso i mlijeko donose 827 miliona KM

Objavljeno

 


Farma goveda

BANJALUKA – Vrijednost stočarske proizvodnje u ovoj godini, prema procjenama, iznosiće 827,56 miliona KM, a stočari u Srpskoj najviše će proizvesti mlijeka, te svinjskog, goveđeg i mesa živine.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da stočarsku proizvodnju u Srpskoj karakteriše prekomjerni uvoz životinjskih proizvoda iz Evropske unije, kao i stagnacija broja svih vrsta domaćih životinja, osim živine. Dodaju da, zahvaljujući mjerama Vlade RS, udio tržišno orijentisane proizvodnje koja je u sistemu podsticaja ipak bilježi povećanje proizvodnje.

– Odsustvo mjera zaštite domaće proizvodnje od strane institucija BiH poljoprivrednike iz RS svrstava u red najnezaštićenijih u regiji. Analizirajući potencijalni obim i vrijednost novih bescarinskih kvota vidljivo je da su najugroženija proizvodnja i prerada mesa i mlijeka – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.

Ističu da su cijene proizvodnje za većinu stočarskih proizvoda domaćeg porijekla znatno više od uvoznih cijena tih proizvoda što farmere u Srpskoj dovodi do ozbiljnih finansijskih problema.

Prema statistikama resornog ministarstva, otkup sirovog mlijeka lani je povećan za 7,64 odsto u odnosu na godinu ranije, a prosječan broj mljekara prošle godine je iznosio 5.381 što je u odnosu na 2016. manje za 432 mljekara s tendencijom da se taj trend nastavi i ove godine.

– Dominiraju gazdinstva do po pet grla i ona čine 73 odsto svih gazdinstava od kojih se otkupljuje mlijeko. Međutim, najveće količine mlijeka se otkupe od proizvođača koji imaju od deset do 50 muznih krava, a oni čine tek 11 odsto od ukupnog broja gazdinstava u sistemu otkupa ove tečnosti – kažu u Ministarstvu poljoprivrede i navode da u Srpskoj postoji svega 38 farmi sa 50 i više krava. Dodaju i da je prisutan trend ukrupnjavanja farmi i povećanja isporučenih količina mlijeka po farmi, te da spoljnotrgovinski promet mlijeka i mliječnih proizvoda stagnira, iako je prisutan značajan uvoz sireva, namaza i sličnih proizvoda od mlijeka.

Reklama

Kada je u pitanju proizvodnja mesa, u Ministarstvu ističu da ovu oblast karakteriše blagi porast.

– Povećanje proizvodnje je izraženo kod svinjskog mesa uprkos nekontrolisanom prekomjernom uvozu i nemogućnosti farmera da održe proizvodnju u uslovima nezaštićenog tržišta. Porast proizvodnje je rezultat profilisanja pojedinih proizvođača u uzgoju svinja, kao i povećanog broja oprašene prasadi po krmači – rekli su u ovom ministarstvu.

Navode i da je u blagom porastu tov junadi, najvećim dijelom zahvaljujući izvozu mesa u Tursku, a najveće povećanje se ostvaruje u brojlerskoj proizvodnji zbog relativno niske cijena mesa živine.

– Očekuje se dalji trend rasta brojlerske proizvodnje ukoliko se uklone nedostaci loše organizacije proizvođača i klaničara, kao i nedostatak modernih klaoničkih kapaciteta. Značajniji rast proizvodnje se može očekivati ukoliko u skorije vrijeme EU dozvoli izvoz bijelog pilećeg mesa – naveli su u resornom ministarstvu.

Podsticaji

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da se podrška stočarskoj proizvodnji ogleda kroz povećanje podsticaja za proizvodnju u ovoj godini.

Reklama

– Premija za priplodnu stoku povećana je za 47 odsto, i to za priplodne krmače 86 odsto, a za priplodne junice 79 odsto. Premija za proizvodnju mesa u prosjeku povećana za 36 odsto, a najveće povećanje podsticaja ostvareno je za utovljene svinje i iznosi 88 odsto. Premija za utovljenu junad je povećana 25 odsto, a za proizvodnju konzumne ribe 21 odsto – rekli su u resornom ministarstvu i dodali da povećanje podsticaja u živinarstvu ide do 140 odsto.

 

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu