Connect with us

PRIVREDA

Najveća šansa bh. industrije je u industriji namještaja

Objavljeno

 


Proizvodnja namjestaja

SARAJEVO – Tokom panela „Lanac snabdijevanja i njegov utjecaj na kompanije Zapadnog balkana“ istaknuto je da u BiH, ali i zemljama regiona treba dati priliku za unapređenjem kako bi mogli biti konkurentni na tržištu EU.

Elma Agić Šabeta, moderatorica panela je istakla kako je primijećen napredak u zemljama Zapadnog Balkana, te da zemlje trebaju pratiti trend u izvozu i uvozu kao što je to zabilježeno u Hrvatskoj i Sloveniji.

Martin Gaber, zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede u BiH istakao je kako su EU kompanije najveći investitori Zapadnog Balkana.

„Lokalne kompanije trebaju aplicirati za sastanke sa mnogim investitorima kako bi mogle širiti poslovanje, a Njemačke kompanije svakako dosta ulažu u zemlje Zapadnog Balkana, pa tako i u BiH“, kazao je Gaber.

Istakao je još i da su njemače kompanije zadovoljne BiH kompanijama zbog dobrog poslovnog okruženja.

Umur Gokce, politički analitičar OECD smatra da je bitno znati šta privatni sektor misli, te kroz kakve izazove prolaze kako bismo mogi napredovati, te unaprijediti poslovanje i savjetovati kompanije kada je u pitanju poslovanje, krize i unapređenje.

Reklama

Zlatan Faik Uzunović menadžer odjela za nabavku ispred Prevent grupacije za BiH i Centralnu Europu na panelu je razmijenio mišljenje i detalje o trendovima koji su pred njima sa kolegama iz automobilske industrije, ali i drugih grana. Govorili su o mogućnostima koje proizilaze za kompanije u regionu i kako to da se svi zajedno pokušavaju nositi sa povećanim brojem kapaciteta usljed povećane potražnje od strane europskih kompanija.

„Automobilska industrija uvijek ide prva, iz Centralne Europe je otišla u Istočnu Europu, a iz Istočne Europe odlazi u Jugoistočnu Europu zbog troškovne i logističke strane. Sigurno se može i u autoindustriji očekivati dalji napredak investicija, međutim ključni koncept i ono što se najbolje pokazalo u BiH, je pojam vertikalne integracije. Onog trenutka kada budemo u prilici ponuditi cijeli koncept od dizajna, materijala, procesa, dostave i distribucije, onog trenutka ćemo prevazići ograničenja u kapacitetima, obzirom da ćemo kupcima moći nuditi veću vrijednost proizvoda“, kazao je Uzunović.

Smatra i da je najveća šansa bh. industrije u namještajskoj industriji, ali svakako i drugim industrijama gdje možemo parirati u smislu dizajna i procesa.

Na panelu se obratio i Mahmut Galijašević, direktor Mann+Hummel istakavši da smo blizu Europe, te da trebamo ulagati sve više kako u poslovanje, tako i u ljude.

„U BiH imamo razvijenu industriju, te smo sposobni proizvesti mnogo toga. Također, imamo i sposobne ljude kojima treba dati priliku za razvoj i dokazivanje“, kazao je Galijašević.

Mirsad Jašarspahić iz Privredne Komore FBiH istakao je važnost širenja bh. industrije ka zemljama EU osvrnuvši se na automobilsku industriju. Smatra i da BiH ima veliki potencijal, sa tržištem koje napreduje, te da je potrebno u tom segmentu ulagati u opremu, poboljšavanje tehnologija, ali i na tome da se zadrže mladi.

Reklama

„Bh. kompanije iz automobilske industrije uspješno su ispunile zahtjevne kriterije koji postavljaju veliki europski proizvođači automobila, čime su dokazale svoj kvalitet. Ulazak bh. kompanija među dobavljače takvih proizvođača jača pojedinačne kompanije koje proizvode komponente za autoindustriju, a konačan cilj nam je da tim jačanjem budu stvoreni uslovi za preseljavanje velikih industrijskih kapaciteta na ovo područje“, dodao je Jašarspahić.

 

Izvor: Akta.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu