Connect with us

PRIVREDA

SSP nije dao očekivane rezultate u BiH: Poljoprivreda izgubila desetine miliona maraka

Objavljeno

 


Sjetva

BANJALUKA, SARAJEVO – Maksimalni tarifni gubitak za poljoprivredu u BiH usljed prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nakon što je Hrvatska pristupila EU bi trebalo da se kreće od 51 do 68 miliona maraka, pokazuju podaci Svjetske banke.

Naime, podsjećanja radi, Svjetska banka je prošle godine uradila studiju uticaja s obzirom na to da su poljoprivredni proizvođači procjenjivali da bi se šteta mogla kretati između 300 i 500 miliona maraka. Ukupan godišnji uvoz poljoprivrednih proizvoda iz svih zemalja s kojima BiH trguje iznosi nešto manje od tri milijarde maraka.

Svjetska banka je ipak upozorila da postoji mogućnost i odstupanja s obzirom na nedostupnost svih podataka i činjenicu da je na bh. poljoprivredu uticaj imala i velika poplava iz 2014. godine, kao i druge okolnosti.

„Bez obzira na ograničenost podataka, rezultati aktivnosti modeliranja ukazuju da neki poljoprivredni proizvodi mogu biti negativno pogođeni SSP-om u kratkoročnom periodu. Međutim, zbirno, procijenjeni gubitak tarifnih prihoda tokom ove aktivnosti treba da bude ponderisan drugim strukturalnim faktorima poljoprivrednog sektora u BiH koji djeluju na obim uticaja SSP-a“, naveli su oni.

Oni su, međutim, upozorili da postoje mnogo ozbiljniji izazovi pred bh. poljoprivredom.

„Institucionalne i regulatorne reforme koje još nisu u potpunosti usklađene s EU zahjevima za omogućavanje slobodnog kretanja robe prema EU, kao i poteškoće s procjenom kreditne sposobnosti i kapitala farmera, razmatranje sigurnosti hrane te tehnološki paketi za povećanje produktivnosti i dalje koče razvoj konkurentnijeg poljoprivrednog sektora u BiH.

Reklama

Ističu da adaptirani SSP ima uticaj na osam procenata poljoprivredno-prehrambenog uvoza u BiH iz EU-27 i Hrvatske i dodaju da većina uvoza nije pogođena bilo zato što je već liberalizovana do januara 2017. ili zato što SPP još ne navodi promjenu tarifnog režima.

„Vidjelo se da adaptirani sporazum utiče samo na domaću proizvodnju peradi i meda, dok negativan efekat po domaću proizvodnju nije nađen za krompir, kupus i ostale kupusnjače, mrkvu i repu, višnje, grožđe i punomasno, svježe kravlje mlijeko“, ističu oni.

Navedeno je i da kod dijela proizvoda obuhvaćenih tarifama postoji dio koji ulazi bez carina, a količina uvezena iznad kvota se naplaćuje tarifama koje su postojale i prije prilagođenja.

„Tako da nema stvarne promjene uvoza i proizvodnje, s obzirom na to da ograničenje tarifa štiti te proizvode od EU konkurencije. Jedina promjena je gubitak tarifnih prihoda za prve jedinice, a koristi se mogu podijeliti između trgovaca i potrošača“, istaknuto je.

Iz Ambasade Njemačke, koja je obećala tehničku pomoć BiH u prevazilaženju efekata prilagođenog sporazuma, ističu da je izvoz poljoprivrednih dobara iz BiH u Njemačku od 2016. godine porastao za 40 odsto i da postoji potencijal za još veći rast. Kao i u studiji Svjetske banke, oni smatraju da je za napredak u bh. poljoprivredi ključno da se sami poljoprivrednici još bolje organizuju, kao i da se učini napredak u ispunjavanju standarda EU. Što se tiče dijela koji se odnosi na proizvode životinjskog porijekla, oni smatraju da će se situacija značajno popraviti čim bude bilo ostvareno adekvatno dokumentovanje primjene veterinarskih standarda. U Ambasadi Njemačke takođe ističu da je, u sklopu programa tehničke pomoći, Savezno ministarstvo za ishranu i poljoprivredu Njemačke omogućilo stručno usavršavanje na Institutu „Julius Kuehn“, te da je šest polaznika učestvovalo u programu za uzgajanje biljaka. Dvojica bh. eksperata su bili učesnici Ljetne akademije Saveznog instituta za procjenu rizika na temu sigurnosti hrane i procjene rizika u Berlinu.

„Savezni institut za procjenu rizika je u kontaktu s Agencijom za bezbjednost hrane BiH u vezi s mogućim daljim usavršavanjem“, istakli su oni.

Reklama

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kaže da su gubici u manjoj količini novca u vezi s neuplaćenim carinama i budžet.

Sporazum uticao na:

perad
med
Nema negativnih efekata na:

krompir
kupus i ostale kupusnjače
mrkva i repa
višnje
grožđe
punomasno i svježe kravlje mlijeko

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu