Connect with us

PRIVREDA

Pristupiti reviziji izrade Pravilnika o izgledu policijske uniforme BiH

Objavljeno

 


SARAJEVO – Tokom press konferencije održane u prostorijama Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH na temu Pravilnik o izgledu policijske uniforme BiH predstavnici Privredne komore Federacije BiH, Udruženja tekstila, obuće i kože BiH (UTOKBiH) i Konzorcija proizvođača policijske i vojne opreme istakli su da se pomenutim pravilnikom koji je usvojilo Vijeće ministara BiH, a čiji je predlagač bilo Ministarstvo sigurnosti BiH, eliminišu bh. proizvođači, te da se prefereira uvozni brend čime se narušava konkurencija u postupku javnih nabavki.

„Pravilnik je koncipiran na način da se bosanskohercegovačke firme ne mogu prijaviti na tendere i time ne mogu dobiti posao. Ne vidim ništa logičnije od toga da se firme koje zapošljavaju i pune budžete ove zemlje ne mogu prijaviti na tendere. To su sigurno firme koje ispunjavaju sve uslove, jer kada mogu da rade za NATO, policiju i željeznicu u Švicarskoj, Austriji, Poljskoj te drugim zemljama, ne vidim razloga što ne mogu raditi za bh. policiju“, kazao je Amir Međić, predstavnik Udruženje tekstila, obuće i kože Bosne i Hercegovine – UTOK BiH koji zastupa interese za više od 40 hiljada radnika.

Haris Sejdić, predstavnik BH. Konzorcija proizvođača policijske i vojne opreme, ističe da jedino što traže jeste da se zajednički dođe do kvalitetnog rješenja na način da se formira zajednička radna grupa koju bi sačinjavali predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, policijskih agencija i predstavnici bh. proizvođača, te da se pri tome proizvedu prototipovi uniformi čija bi kvaliteta bila testirana u različitim uslovima.

„Nismo naišli na razumijevanje ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića o uključivanju na izradu ili doradu Pravilnika bh. proizvođača. Pravilnik je urađen tako da su u njegovoj izradi učestvovali ekonomisti i pravnici, a da pri tome nije konsultovan niko od stručnjaka tekstilne oblasti, kao ni predstavnika nezavisne laboratorije“, kazao je Sejdić.

Dodao je da ovim Pravilnikom nije regulisana samo uniforma, nego i dodaci kao što su obuća, opasači, futrole, te sve ono što nosi jedan policajac.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, je ovom prilikom istakao da je veoma bitno upoznati javnost sa dešavanjima kada je ova tema u pitanju, te da PKFBiH ima zadatak da štiti interese svojih članica, odnosno bh. proizvođača.

Reklama

„Kada je u pitanju tekstilna industrija, svim našim aktivnostima želimo dati maksimalan značaj proizvodnji, da bh. proizvod bude prepoznatljiv, brendiran, te da se razvija. Bitno je poslušati razloge zbog kojih se proizvođači žale, jer svima nama treba biti u interesu 1000 zaposlenih radnika u tekstilnoj industriji koji proizvode, jer samo proizvodnja može da jača privredni razvoj u zemlji“, naglasio je Jašarspahić.

Ono što je bitno jeste da bh. firme sigurno ispunjavaju kvalitet proizvoda, kao i standard, te da traže ravnopravan tretman tokom raspisivanja tendera.

Tokom press konferencije podcrtano je da očekuju od Vijeća ministara da se ova odluka stavi van snage, da se pristupi reviziji izrade Pravilnika kako bi bh. proizvođači bili konkurentni na tržištu rada.

„Naši proizvođači su spremni da rade, osposobljeni su u svakom pogledu, te imaju mogućnost i želju za širenjem i zapošljavanjem. U ovoj državi je osnovni problem nezaposlenost, a vidimo evo kako se odnosi prema tom problemu“, poručio je Međić.

Na kraju je između ostalog istaknuto da ukoliko izostane dobra volja za rješavanje spornih pitanja, predstavnici ove tekstilne grane će se odlučiti na mogućnost obaranja tenderskih procedura u žalbenom postupku, što može podrazumjevati i sudsku zaštitu, a sve u skladu sa zakonima.

 

Reklama

Izvor: Akta.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu