PRIVREDA
„Trgovinski rat“ gura i BiH u čelični zagrljaj sankcija
SARAJEVO – Ukoliko „trgovinski rat“ u vezi s čelikom i aluminijumom između SAD i ostatka svijeta potraje, posljedice bi mogla da osjeti i domaća privreda.
Međutim, u ovom momentu nije moguće precizno odrediti u kojem obimu, smatra većina sagovornika „Nezavisnih“. Bez obzira na sve, složni su da novonastala situacija na svjetskom tržištu, prouzrokovana visokim carinama, nikako ne odgovara malim zemljama poput Bosne i Hercegovine pa bi najbolje bilo da se problem što prije riješi.
U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH vide i direktne i indirektne posljedice. Iako se BiH nalazi na skromnom popisu zemalja kojima su dodijeljene povlastice na osnovu kojih se roba porijeklom iz BiH oslobađa od plaćanja carine pri izvozu u SAD, zbog nove odluke američke administracije iz toga su izostavljeni čelik i aluminijum.
„Možemo zaključiti da je direktni uticaj negativan i da će se on odraziti na izvoz u SAD. Izvoz čelika i aluminijuma iz BiH u SAD je u prošloj godini iznosio tek 4,7 miliona KM i mjesta za ekspanziju sigurno ima. Treba imati u vidu da za mnoge proizvode bh. kompanije svakako nisu mogle dobiti ‘BH porijeklo’ upravo zato što se veliki dio repromaterijala (npr. čelični limovi) uvozi iz EU ili azijskih zemalja, tako da iako možemo očekivati negativan trend izvoza u SAD, on ne bi trebalo da bude ekstreman“, kažu oni.
Sa druge strane, indirektan uticaj vide kroz automobilsku industriju Evropske unije, gdje bh. kompanije u lancu vrijednosti učestvuju kao važni dobavljači komponenata od čelika i aluminijuma s preko 350 miliona KM godišnjeg izvoza. Stoga smatraju da ukoliko se carine u iznosu od 25 odsto na čelik i 10 odsto za aluminijum i dalje nastave primjenjivati, može se očekivati i pad proizvodnje evropske automobilske industrije, zbog koje se, kako ocjenjuju, ova protekcionistička mjera vjerovatno i uvodi.
„Samim tim možemo prognozirati i veći pritisak u smislu obaranja cijena, ali i manju potražnju za komponentama bh. proizvođača. Nažalost, kako za automobilsku industriju, tako i za sve ostale uvezane sektore“, zaključuju u Komori.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže kako zasad negativnih efekata nema, ali da će ih biti ako se trgovinska kriza produži.
„U opasnosti su tržište uopšte i principi slobodne trgovine i pravila Svjetske trgovinske organizacije. S obzirom na veličinu i zanemariv značaj našeg tržista neotpornog na krize, nama kao zemlji više odgovara smirivanje tenzija i vraćanje stvari na početne pozicije“, kazao je on.
U mostarskom „Aluminiju“, jednom od najvećih proizvođača i izvoznika, kažu kako bi produbljivanje krize moglo donijeti tržišne poremećaje na koje niko nije imun. Smatraju kako im poslovanje nije ugroženo jer su uglavnom okrenuti tržištu BiH i tržištima evropskih zemalja.
„Negativne posljedice ne bi bile uzrokovane direktnim mjerama koje nalaže administracija Donalda Trampa, već potencijalno veoma opasnim trgovinskim sukobom najjačih svjetskih privreda u slučaju aktiviranja kontramjera. Te se posljedice, jasno, ne bi odnosile samo na ‘Aluminij’, nego je riječ o opasnosti od značajnih privredno-ekonomskih poremećaja na globalnom nivou. Već je samo širenje negativnih poruka uticalo na rast zabrinutosti tržišta širom svijeta, što može voditi histeriji, koja u kratkom peroidu može nanijeti velike štete svjetskoj privredi“, kazao nam je Darko Juka, direktor Odjela korporativnih komunikacija i marketinga „Aluminija“.
Sa druge strane, u „ArcelorMittalu“ kažu kako je situacija složena te da kontinuirano procjenjuju uticaj koji bi nedavni događaji mogli imati na njihovo poslovanje.
„Nastavićemo da poštujemo pravila koja su postavili vlade i regulatori, i razumijemo želju vlada da podrže domaće industrije. Međutim, veća je potreba stvaranje zaista održive globalne industrije čelika, a jedini način da se to uradi je da proizvođači čelika širom svijeta sarađuju na rješavanju prekomjernog kapaciteta na tržištu čelika. Ovo je dugoročno pitanje, ali mora postojati jasan fokus na pružanju značajnih strukturnih promjena u našoj industriji“, poručili su iz ove kompanije.
U Kancelariji za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH kažu kako bar što se BiH tiče, većih posljedica ne bi smjelo biti.
„S obzirom na to da je u proteklih nekoliko godina primarni izvoz iz BiH u SAD uključivao proizvode za auto-industriju, municiju, namještaj i proizvode od kože, a ne čelik ili aluminijum, mi ne očekujemo direktni uticaj na BiH kao rezultat uvođenja ovih tarifa“, kazali su oni.
Procentualno, BiH željezo i čelik izvozi u zemlje regiona, i to u Srbiju (23%), Rumuniju (11%), Kosovo (11%), Crnu Goru (9%) dok se proizvod od čelika i željeza s većim stepenom obrade izvoze uglavnom u zemlje EU poput Njemačke (16%), Italije (15%), Austrije (12%) i Hrvatske (12%).
Aluminijum i proizvodi od aluminijuma su se izvozili uglavnom u Hrvatsku (21%), Austriju (13%), Njemačku (11%) i Italiju (11%).
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca