Connect with us

PRIVREDA

Dok je Konzum u Hrvatskoj odličan, u BiH posluje slabije od plana

Objavljeno

 


SARAJEVO, ZAGREB – I dok Konzum u Hrvatskoj bilježi dobre rezultate za pet mjeseci ove godine, njegova podružnica u Bosni i Hercegovini posluje slabije od plana, pokazuje najnoviji izvještaj vanredne Uprave Agrokora.

Konzum je ostvario za period januar-maj prihod od 524 miliona kuna (oko 138,5 mil KM), dok je EBITDA bila negativna 11,1 mil kuna (2,9 mil KM).

“Akumulirani prihod od januara do maja ima pad u odnosu na plan od 2,5%, dok je prihod u maju slabiji za 12% zbog godišnjeg pomaka Ramazana usljed čega je došlo do osjetno manje potrošnje”, obrazlaže vanredna Uprava Agrokora u izvjerštaju.

U analizi usporedne maloprodajne mreže sa istim periodom prethodne godine promet u maju manji je za 2,5% usljed manjeg broja kupaca za 3,2%, dok je vrijednost prosječne korpe porasla za 0,8%.

Realizovana marža u relativnom iznosu u prvih pet mjeseci je 0,2% bolja od akumulirane marže u prva četiri mjeseca.

Apsolutna marža u maju prati pad prihoda u odnosu na plan, dok je u kumulativu apsolutna marža manja za 5 odsto, dodaje se u izvještaju.

Reklama

Za razliku od Konzuma u BiH, Konzum u Hrvatskoj je u posmatranom periodu ostvario 55 miliona kuna (14,5 mil KM) operativne dobiti iznad plana.

Istovremeno, u odnosu na usporedivu maloprodajnu mrežu u 2017. godini, u maju je u trgovinama Konzuma bilo 6,5 odsto više kupaca, a veći broj kupaca, uz porast prosječne korpe za 11 odsto, rezultovalo je gotovo 20 odsto većim prometom od onoga u maju 2017. godine.

To je gotovo 8 odsto veći promet od planiranog, dok je ostvarena marža bila gotovo 7 odsto veća od plana.

Kada su u pitanju ostale kompanije iz sastava Agrokora u BiH, Sarajevski kiseljak imao je 128 miliona kuna (33,8 mil KM) prihoda od prodaje, što je više od plana, čemu je doprinijela izvrsna prodaja na domaćem tržištu usljed dobrih vremenskih prilika.

Ledo Čitluk u maju je nastavioa trend rekordnih rezultata, ostvarujući EBITDA iznad planirane.

Prihodi od prodaje bili su gotovo istovjetni prihodima Sarajevskog kiseljaka 126 mil kuna (33,3 mil KM), a najveći dio se odnosi na kategoriju sladoleda.

Reklama

Izrazito toplo vrijeme utjecalo je na iznadprosječnu prodaju sladoleda kao i na ostvarenje prihoda koji je očekivan na nivou od 109 mil kuna (28,8 mil KM), pojašnjava se u izvještaju.

Kada je riječ o cjelokupnom Agrokoru rezultati poslovanja 16 kompanija iz tri poslovne grupe koje su uključene u mjesečni izvještaj koncerna, pokazuju izrazito povećanje operativne dobiti.

EBITDA je 10,5 odsto veća od planirane i u maju je na nivou grupe Agrokor iznosila 449,4 miliona kuna (118,8 mil KM).

Istovremeno, operativna dobit poslovne grupe Maloprodaja i veleprodaja u istom razdoblju prvi put izlazi iz negativne zone te bilježi pozitivnu EBITDA od 3,3 miliona kuna (0,87 mil KM).

Ključni događaj izvještajnog perioda je privođenje kraju najvažnije faze procesa vanredne uprave u Agrokoru vezane za postizanje Nagodbe povjerilaca.

Nakon 14 mjeseci postupka i šest mjeseci intenzivnih pregovora povjerilaca, 4. jula 2018., izglasana je nagodba s 80,20% ukupnih tražbina, odnosno 27.075.097.019,27 od 33.759.582.335,23 kuna ukupnih tražbina prijavljenih u postupku vanredne uprave.

Reklama

 

Izvor: Indikator.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu