PRIVREDA
Kupci u BiH edukovaniji od trgovaca
Bosna i Hercegovina je ove godine ostvarila najlošiji rezultat u svim kategorijama u kvalitetu usluge u zemljama bivše Jugoslavije.
Pokazalo je to istraživanje koje je provela agencija “Heraklea” u saradnji s agencijama za tajnu kupovinu u regiji. Uz BiH u istraživanju je učestvovalo još pet zemalja regiona Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija.
Istraživanje o osnovnim elementima kvaliteta usluge provedeno je od 15. maja do 15. juna, deseti put za redom, a tajni kupci su posjetili 800 različitih objekata, kao što su autosaloni, banke, benzinske pumpe, maloprodajni objekti, supermarketi, prodajna mjesta telekomunikacionih preduzeća, turističko-ugostiteljske objekte, te uslužne djelatnosti.
Mjerilo se pet osnovnih elemenata dobre, kvalitetne usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda, te zahvalnost na posjeti.
BiH je tako i u ovom segmentu posljednja u regionu. Sa nepunih 57 procentualnih bodova BiH se našla ispod liste, na kojoj ukupni rezultat svih zemalja za ovu godinu iznosi 71,34 boda.
Ispod liste je i Crna Gora sa 70,59 odsto bodova, na četvrtom mjestu je Hrvatska, Srbija je na trećem mjestu, Slovenija na drugom, a najbolji rezultat – 78,96 odsto, ostvarila je Makedonija.
U kategoriji pozdrava, Srbija je na prvom mjestu, dok je i ovde na posljednjem mjestu BiH.
I sami potrošači se žale da su današnji ugostitelji i trgovci zaboravili na osnovnu pristojnost prema kupcima, da često ne kažu ni „dobar dan“, „izvolite“. Neki raniji podaci pokazuju da tek 56 odsto prodavaca u supermarketima pozdravi svoje kupce.
Iz udruženja za zaštitu potrošača DON ističu da uopšte nije čudo što se BiH našla na posljednjem mjestu u ovogodišnjem istraživanju, te da je ovo još jedan poziv za sve pružaoce usluga da unaprijede odnos prema kupcima.
– Otakako smo se počeli baviti problematikom zaštite potrošača, podjednako se bavimo i edukacijom trgovaca, ali ovo posljednje istraživanje je još jedan pokazatelj kako ova oblast sporo napreduje. Kada uđemo u samospolugu valjda na kasama treba da nas dočeka neko sa osmijehom, mi tu ostavljamo svoj novac, a trgovci dobijaju platu. Svjesni smo da naši trgovci nisu novčano stimulisani, ali to nije opravdanje, potrošači ne trebaju ispaštati zbog toga- poručuje Murisa Marić iz DON-a.
Ona ističe da su trenutno naši potrošači više edukovani nego trgovci.
– Uveliko se radi na tome da potrošači budu edukovani i to zaista jeste tako. Građani danas makar potraže svoja potrošačka prava putem interneta ili se obrate nekom od udruženja za pomoć. Povećali smo nivo svijesti kod određenog broja potrošača, primjetan je veći stepen edukacije i zato će ljudi sve više tražiti i taj drugi nivo usluge. Nije više važan samo kvalitet proizvoda, nego i ljudski odnos, kako smo dočekani u nekom od trgovačkih centara ili javnom preduzeću – zaključila je Marićeva.
Prema rezultatima istraživanja, u segmentu zahvalnosti na posjeti, Slovenija već petu godinu zaredom zauzima vodeću poziciju , a na kraju ljestvice se opet smjestila BiH.
Kategorija poznavanje proizvoda ostvarila je najbolji ukupni rezultat od 91,68 odsto. BiH je s rezultatom od 80,67 odsto zabilježila najviše prostora za napredovanje.
Kao vodeća država u kategoriji utvrđivanja potreba i želja kupaca istakla se Makedonija, dok najviše prostora za napredak i ovdje ima BiH.
Kao i prethodnih godina, najlošije rangirana kategorija je nuđenje dodatnih proizvoda s rezultatom od 40,76 odsto. Na prvom mjestu u toj kategoriji je Slovenija , a najviše područja za unapređenje zabilježila je BiH koja je ostvarila rezultat od svega 30,67 odsto, mada bilježi rast od deset procentnih poena u odnosu na lani.
Najlošija u svim kategorijama
Makedonija je ostvarila vodeću poziciju u kategoriji utvrđivanja želja i potreba, BiH je i ove godine ostvarila najlošiji rezultat u svim kategorijama.
– Posmatrajući rezultate po djelatnostima, može se zaključiti da su se najviše pokazali autosaloni s rezultatom od 93,10 odsto- ističu u Heraklei napominjući kako su se supermarketi, kao i prethodne godine, istakli kao djelatnost s najviše područja za unapređenje s rezultatom.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca