PRIVREDA
Independent: Oružje iz BiH završilo kod ekstremista
LONDON – Oružje proizvedeno u bosanskoj fabrici BNT-TMiH, koje je prodato Saudijskoj Arabiji, završilo je u rukama ekstremista Islamske države i Al Kaide koji su se borili protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, piše britanski „Independent“.
Riječ je, kako se navodi, o 500 minobacača iz ove fabrike.
Novinar „Independenta“ Robert Fisk piše da je u podrumu bombardovanog skladišta oružja Al Kaide u istočnom Alepu prošle godine pronašao oružane listove iz fabrike minobacača u Bosni – sa potpisom nekadašnjeg direktora kontrole naoružanja u fabrici BNT-TMiH u Novom Travniku Ifeta Krnjića.
Dokumenti su stigli sa pošiljkom od 500 minobacača kalibra 120 mm u januaru 2016. godine. Fisk je sada pronašao Krnjića u Novom Travniku koji kaže da je kompanija poslala oružje Saudijskoj Arabiji.
„To je moj potpis! Da, to sam ja! To je garancija za minobacače 120 mm – to je NATO standard“, rekao je Krnjić.
On navodi da je isporuka otišla za Saudijsku Arabiju.
„To je bio dio isporuke 500 minobacača. Sjećam se dobro saudijske isporuke. Oni (Saudijci) došli su u našu fabriku u inspekciju naoružanja početkom 2016. godine“, rekao je Krnjić.
On tvrdi da su sve takve prodaje striktno u skladu sa pravnim sertifikatima krajnjeg korisnika koje je njegova fabrika dobila od svih kupaca navodeći da će oružje koristiti jedino oružane snage država koje ga poruče.
„Kad su Saudijci došli u našu fabriku u inspekciju početkom 2016. bio je i saudijski ministar i zvaničnici koji su došli u inspekciju oružja prije nego što su ga dobili. Sva naša proizvodnja poslije rata (u Bosni) je pod kontrolom Amerikanaca i NATO koji stalno dolaze ovde … i oni znaju kuda iz fabrike odlazi svaki komad našeg oružja“, rekao je Krnjić.
Isporuka 500 minobacača je velika, navodi „Independent“ dodajući da većina evropskih vojski nema toliko u svojim skladištima kao i da je nešto od tog oružja izgleda završilo u rukama neprijatelja sirijskog predsjednika Bašara al Asada – islamista Nusra Fronta/Al Kaide na sjeveru Sirije u roku od šest mjeseci od otpremanja iz fabrike u Bosni.
Sirijska ambasada u Londonu odgovorila je za „Independent“ da Saudijska Arabija ne daje „praktičnu ili neku drugu podršku bilo kakvoj terorističkoj organizaciji (uključujući grupe Nusra ili Islamska država) u Siriji ili nekoj drugoj zemlji“.
Ambasada takođe navode „Independenta“ opisuje kao „nejasne i neosnovane“ i dodaje da je Saudijska Arabija „vodeći glas u međunarodnoj zajednici za podršku diplomatskom rješenju sukoba u Siriji, dok u isto vreme sarađuje sa susedima i saveznicima u borbi protiv porasta snage ekstremizma“.
Fisk piše da je po ulasku u Alepo pronašao brojna dokumenata, među kojima su uputrstva na engleskom jeziku za korišćenje mitraljeza i minobacaca.
Među tim dokumentima, britanski novinar kaže da je pronašao i uputstva za upotrebu oružja iz BiH, Srbije, Bugarske, ali i prazne kutije protivraketnog naoružanja američkog proiztvođača „Hadžis Erkraft Kompani“.
Fisk piše da je uputstvo za upotrebu oružja koje je pronašao u Alepu – među kojima i za mitraljez Kojot MO2 na 20 stranca kragujevačke fabrike „Zastava oružje“ pokazao generalnom direktoru Milojku Brzakoviću.
On je potvrdio da je dokumenta izdala ta fabrika i da su među kupcima bili Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
„Ne postoji nijedna jedina zemlja na Bliskom istoku koja nije kupovala oružje od Zastave u posljednjih 15 godina“, rekao je Brzaković.
Izvor: Tanjug
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca