Connect with us

PRIVREDA

Luksuz samo za šačicu odabranih u BiH

Objavljeno

 


BANJALUKA – Uvoz prirodnih ili kultivisanih bisera u prvih šest mjeseci ove godine je porastao, pa su tako uvezeni biseri u vrijednosti 6.911,32 KM, dok ih je u istom periodu prošle godine uvezeno u vrijednosti svega 358,84 KM, potvrđeno je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO), ali kako se ipak radi o manjim vrijednostima, i to je dokaz da većini bh. građana luksuz nije dostupan.

“Porastao je i uvoz dragog kamenja, koje je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno u vrijednosti od oko 10.000 maraka, što je za oko 6.000 maraka više nego u istom periodu prošle godine”, kazali su u Upravi.

Uvoz pojedinih luksuznih proizvoda, poput dragog kamenja i bisera, iako je porastao, i dalje je neznatan, dok pojedini, poput dijamanata, u prvom polugodištu ove godine nisu ni uvezeni, a razlog za ovakvu situaciju je, prema mišljenju stručnjaka, taj što tek neznatan procenat stanovnika može sebi redovno da priušti takve stvari.

“U prvih šest mjeseci ove godine u BiH nije uvezen niti jedan dijamant, dok su prošle godine u prvom polugodištu uvezeni dijamanti u vrijednosti 1.456,26 KM”, istakli su u UIO.

Prema njihovim riječima, u prvom polugodištu ove godine proizvoda pod oznakom “zamjena za kavijar” uvezeno je u vrijednosti 2.027,33 KM, dok je, kako kažu, prošle godine, uvezeno duplo više tog proizvoda i to u vrijednosti 4.044, 83 KM.

“Proizvodi pod oznakom ‘šampanjac’ u prvih šest mjeseci ove godine uvezeni su u vrijednosti od 626.331,00 KM, dok je prošle godine uvezeno skoro duplo manje ovih proizvoda”, kazali su u UIO i napomenuli da se pod oznakom “šampanjac” u ovom slučaju ne podrazumijeva sav šampanjac koji je uvezen u BiH.

Reklama

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da mali procenat stanovništva BiH konzumira ovu vrstu proizvoda.

“Zastupljenost navedenih kategorija luksuznih proizvoda među domaćim stanovništvom je striktno podijeljena između tri kategorije u vrlo različitom omjeru. Ogromna većina nikada nema mogućnost ni da pomisli na takve proizvode, a kamoli da ih priušti sebi, čak ni u posebnim prilikama”, ocijenio je Gavran.

Kako navodi, određen broj građana BiH, koji imaju redovna natprosječna primanja, povremeno može priuštiti sebi u minimalnim količinama i posebnim prilikama neke od luksuznih proizvoda.

“Tek najmanji, gotovo neznatan procenat stanovništva može redovno i u većem obimu sebi priuštiti ove proizvode. To je povlaštena klasa s enormnim primanjima”, pojasnio je Gavran.

Kako ističe, s obzirom na to da se većina pomenutih proizvoda uvozi, jer nema domaćih, svako povećanje njihove upotrebe znači i automatsko povećanje uvoza, što, upozorava, za BiH nije nimalo poželjno zbog odliva novca po osnovu prekomjernog uvoza.

“Aktuelno stanje veoma niskog životnog standarda većine građana i trend napuštanja države i među onim kategorijama koje su imale ili trenutno imaju natprosječna primanja prije mogu voditi do manjeg uvoza i manje potrošnje luksuznih proizvoda nego do obrnutog trenda”, ističe Gavran.

Reklama

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu