Connect with us

PRIVREDA

BiH prijeti nestašica krompira

Objavljeno

 


BANJALUKA – Iako je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja izvan Evropske unije koja može izvoziti krompir u zemlje EU, izvoz ovog povrća u prvih šest mjeseci 2018. godine manji je u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz veći za čak tri miliona maraka. Istovremeno, manje su i površine pod ovom ratarskom kulturom.

Prema mišljenju domaćih proizvođača, stanje je ovakvo zbog toga što je domaći krompir završio na deponijama 2016. godine, kao i nepovoljnih vremenskih uslova ove godine, što za posljedicu ima i nestašicu krompira na domaćem tržištu, gdje se masovno prodaje onaj iz uvoza.

„Vrijednost krompira izvezenog iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine je 1.104.243,47 KM, dok ga je u istom periodu prošle godine izvezeno u vrijednosti od 1.341.0175,12 KM“, istakli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezen krompir u vrijednosti od oko 10 miliona maraka, a prošle godine oko sedam miliona KM.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, ističe da su posljedica manje proizvodnje krompira katastrofalni gubici iz 2016. godine, kada su, kako kaže, ogromne količine krompira završile na deponiji. U konačnici, sve to dovelo je do toga da je ove godine zabilježena čak i nestašica domaćeg krompira na tržištu.

„Mi nismo prodali naš rod 2016. godine, tako da smo na početku 2017. godine išli s manjom sjetvom, što je imalo za posljedicu da krompira nismo imali dovoljno do šestog mjeseca 2018. godine“, naglašava Mastalo i dodaje da je to rezultiralo većim uvozom krompira u prvom polugodištu ove godine.

Reklama

Istakao je da je na nestašicu krompira uticala i nepovoljna kišna godina, zbog čega ovo povrće trune i napadaju ga razne štetočine, što će, pojašnjava, imati za posljedicu malu ponudu krompira na tržištu.

„Nestašica je najviše posljedica minusa iz 2016. godine, od kojeg se ne možemo oporaviti, nemamo sredstava i ne možemo ući u proizvodnju“, ističe Mastalo i dodaje da će nestašica krompira sigurno vladati i u prvoj polovini 2019. godine.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da zemlje u koje BiH izvozi krompir štite svoju domaću proizvodnju, što je, kako kaže, jedan od faktora manjeg izvoza.

„Te zemlje uvode određene carinske barijere, koje ograničavaju uvoz i povećavaju cijenu uvoznog krompira kod njih. Sa druge strane, kod nas je pala proizvodnja krompira zbog nepovoljnih vremenskih uslova“, pojasnio je Marinković.

Prema njegovim riječima, proizvodnja domaćeg krompira u BiH takođe je pala i zato što su poljoprivrednici prethodnih nekoliko godina imali viškove koji su završili na deponijama.

„Oni krompir nisu mogli plasirati upravo zbog nekontrolisanog uvoza, jer mi imamo ‘hroničnu upalu’ kada je u pitanju otvorenost granica, pa je tako za uvozne proizvode sve dozvoljeno, a kada se izvoze naši proizvodi, naši proizvođači, koji proizvode u teškim uslovima, ne mogu da obezbijede neophodne dokumente“, istakao je Marinković te dodao da zbog svega ovoga proizvođači u konačnici imaju gubitke, bez obzira na prinose.

Reklama

A da li će krompira biti na tezgama u BiH, ostaje da se vidi, s obzirom na to da je, prema pisanju njemačkih i švajcarskih medija, suša u zapadnoj Evropi uzela danak i smanjila prinos.

Naime, njemački proizvođači krompira upozoravaju da bi prinos krompira u toj zemlji ove godine mogao biti manji i za 40 odsto.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu