PRIVREDA
Berba počela, a kruške nemaju kome da prodaju
Proizvođači krušaka iz Srpske našli su se na velikoj muci jer je berba počela, a njihovo voće neće niko da otkupi ili za njega daje malo para.
Tako, kako kažu, od otkupljivača imaju ponudu od 20 do 40 feninga po kilogramu, što smatraju više nego mizernom cijenom.
– Ništa bolje nije ni sa kruškom prve klase, za koju nam po kilogranu nude 60 do 65 feninga. Berba je već počela, a kruška naglo zri, tako da smo u velikom problemu – naglašavaju voćari.
Ističu da nemaju nikakve vajde od toga što je ove sezone voće dobro rodilo.
– Ne znamo šta da radimo sa kruškama, a ne ipslati nam se da ih dajemo u bescijenje, jer nas onda nema nigdje. Otkupljivači se pravdaju da imaju velike zalihe, ali sve liči na to da žele da spuste cijenu i tako dodatno zarade. Problem je i što resorno ministarstvo ništa ne radi da pomogne voćarima da prodaju svoju robu – ogorčeni su proizvođači.
I otkupljivači se slažu da je cijena krušaka niska, ali da nemaju puno prostora da reaguju.
– Imamo velike zalihe kojih se nećemo moći riješiti narednih pet godina, tako da se suočavamo sa problemom lagerovanja. I mi proizvodimo voće, tako da smo svjesni da je za proizvođače ovo jedna zaista teška situacija. S druge strane, sve ispod 50 feninga po kilogramu je loša cijena. Naravno da treba izaći u susret ljudima, da ne dođu u poziciju da bacaju voće – kaže za Srpskainfo generalni direktor „Prijedorčanke“ Nikola Vukelić.
Krediti
Dodaje da bi država mogla da popravi situaciju i pomogne tako što bi otkupljivačima dala beskamatne kredite da otkupe voće od proizvođača.
– Kad bi nam omogućili da taj kredit bez kamata vraćamo dvije-tri godine mogli bismo da otkupimo voće. Ovako, ne isplati nam se da ulazimo u ovu priču, jer, prije svega, moramo da vodimo računa o svom poslovanju – ističe Vukelić.
– Međutim, i da jeste, ne možemo da utičemo na cijenu ni kruške, ni maline, ni pšenice. Naime, kao i u slučaju goriva, vlada princip tržišne ekonomije, pa cijene diktiraju tržište, berze i slično. Vlada, odnosno Ministarstvo trgovine i turizma, može reagovati na tržištu jedino ako dođe do poremećaja u cijenama osnovnih životnih namirnica – naglašavaju u ovom ministarstvu.
Kako god, činjenica je da su loša podsticajna politika, nezaštićeno tržište, niske otkupne cijene samo neki od razloga zbog kojih ljudi u RS mahom odustaju od bavljenja voćarstvom.
Motorke
U Udruženju voćara RS kažu da proizvođači voća problem nerentabilnosti sve češće rješavaju – motorkama.
– Nemamo puno izbora, jer se bavljenje voćarstvom zaista ne isplati. Proizvodimo, a onda ne znamo kome ćemo prodati. Dok uvoz cvjeta, mi bacamo svoje voće, a nemamo ni neke veće pomoći od države. Kad se tome dodaju česte vremenske neprilike, jasno je da smo svake godine samo na gubitku – kažu u ovom udruženju.
Dodaju da se sve češće dešava da ljudi zatiru voćnjake, pa čak i one stare sedam-osam godina, koji daju najbolje prinose.
– Motorkama sijeku voćke, jabuku bace, a drvo kruške dobro gori, pa ga iskoriste za ogrijev. Ima i onih koji jednostavno ostave sve, odnosno puste da voćnjaci sami od sebe propadnu. Za nekoliko mjeseci samo je na području Potkozarja deset odsto voćara odustalo od bavljenja ovom granom poljoprivrede. U poslednjih pola decenije, na ovom lokalitetu je zasađeno 100 hektara voća, a iskrčeno sedam puta više – kažu u ovom udruženju.
Na mukama i malinari
I malinari poručuju da je ovogodišnja otkupna cijena maline veoma niska, te apeluje na vlasti i hladnjačare da pomognu kako ne bi došlo do gašenja proizvodnje.
– Smatramo da je ponuđena otkupna cijena od 1,40 KM veoma niska i da ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje. Plašimo se da će ovakve niske cijene u narednih par godina u potpunosti uništiti malinarstvo na ovim prostorima. Kada je u pitanju kupina, poljoprivredni proizvođači je ne beru, takođe zbog niske cijene – kažu malinari.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca