PRIVREDA
Predstavljeni rezultati projekta «100 najvećih u BiH»
Vodeći privredni događaj «100 najvećih u BiH», 31 dodjela priznanja najuspješnijim
kompanijama u Bosni i Hercegovini, održat će se sutra u hotelu Hills. Kao najavu događaja koji će okupiti najuspješnije bh. privrednike, danas su Poslovne novine, bonitetna kompanija LRC BIS te Vanjskotrgovinska komora BiH uz partnere Addiko Bank i EuroExpress, zvanično predstavili rezultate rangiranja bh. kompanija po ukupnom prihodu, dobiti, izvozu i investicijama gotovinskog toka za 2017 godinu.
Na osnovu više od 32 predanih završnih računa za 2017 godinu nadležnim entiteskim agencijama, 787 kompanija izdvojilo od ostalih izvanrednim rezultatima, a sve one ukupno upošljavaju blizu 128 hiljada ljudi.
Predstavljajući stanje bh. ekonomije u 2017 godini, direktorica projekta «100 najvećih u BiH», Alena Ahmetspahić – Fočo, posebno je naglasila da se nakon dugo godina prvi put na prvo mjesto po dobiti plasirala privatna kompanija. “Sa ostvarenom dobiti od 72,4 miliona KM u 2017 godini, Bingo d.o.o. Tuzla se nalazi na prvom mjestu rang-liste velikih kompanija. U segmentu investicija gotovinskog toka lidersku poziciju je zadržala JP Elektroprivreda BiH dd Sarajevo sa 174.5 miliona KM, dok je najveći izvoznik u BiH kompanija ArcelorMittal Zenica d.o.o. sa izvozom u vrijednosti od 350 miliona KM“, kazala je Ahmetspahić – Fočo te dodala da su vodeće velike kompanije imale povećanje dobiti od čak 102 posto, srednje su zabilježile manju ukupnu dobit od 42%, a male firme 13%.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, naveo je da su velike kompanije nosioci domaće privrede jer ostvaruju 67 posto ukupnog prihoda. “Poslovna zajednica je temelj stabilnosti BiH. Rastom imidža naše države povećavamo mogućnost za plasman naših proizvoda na strana tržišta i na tome moramo raditi“, rekao je Egrlić te dodao da BiH najbolje posluje za Austrijom i Njemačkom, a najveću razmjenu ima sa susjedima, Hrvatskom i Srbijom.
“Prema našim analizama finansijskih izvjestaja došli smo do podataka o povećanju parametara u svim segmentima. Tako bilježimo porast broja kompanija koje predaju finansijske izvještaje za 2 posto i taj broj iznosi 32.299, broj zaposlenih za 4 posto i iznosi 507.021 dok je ukupan prihod od prodaje rastao za 7 posto i iznosi 65.876.899.966 KM. Ono što bismo izdvojili je rast prihoda od u izvoza od 12 posto i iznosi 10.123.661.539 KM“, istakao je direktor bonitetne kompanije LRC BIS, Emil Kučković, koja je radila sveobuhvatnu analitiku za «100 najvećih u BiH».
„Značajan dio naših izvozno orjentisanih klijenata pozicioniran je na listi 100 najvećih, na šta smo posebno ponosni. Želimo njihove, ali i mnoge druge pozitivne priče, u čijem smo kreiranju učestvovali našom podrškom, podijeliti sa drugima, te na taj način promovisati potencijale bh. privrede „, izjavio je Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija Addiko Bank dd Sarajevo i dodao da je to bio ključni razlog uključenja Addiko banke u ovaj projekat sa Poslovnim novinama.
U sektoru poštanskih i kurirskih usluga prvo mjesto zauzela je kompanija EuroExpress brza pošta, a direktorica komercijalnog sektora, Gordana Tujković, naglasila je da je to rezultat podjednakog napora svih uposlenika za razvijanje kvaliteta usluge.
“Osim razvoja distributivne mreže i širenja mreže poslovnica, naša najveća investicija su ljudi. Stalne edukacije i unaprjeđenja znanja i vještina naših zaposlenih osnova je našeg daljeg razvoja“, navela Tujkovićeva te dodala da se samo uz dosljednost, odgovornost i istrajnost mogu realizirati postavljeni ciljevi.
Projekat «100 najvećih u BiH» koji se ove godine prvi put održava pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, dr. Denisa Zvizdića, ima za cilj pokazati da u našoj zemlji ima veoma uspješnih kompanija koje su priznate na domaćem i svjetskom tržištu. Projekat godinama uz Vanjskotrgovinsku komoru BiH podržavaju i Vijeće stranih investitora BiH, Privredna komora Federacije BiH i Privredna komora Republike Srpske.
Rang-liste najvećih kompanija u BiH dostupne su u tradicionalnom specijalnom izdanju publikacije Poslovnih novina – «100 najvećih u BiH», koja predstavlja godišnji pregled uspješnog poslovanja domaće privrede.
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca