FINANSIJE
Exit ove godine Novom Sadu i Srbiji donio 13,3 miliona evra

NOVI SAD – Muzički festival Exit ostvario je tokom ove godine ekonomski doprinos za turizam Novog Sada i Srbije od 13,3 miliona evra, saopštila je pres služba tog festivala.
Kako se navodi, to je pokazalo istraživanje koje se redovno sprovodi za vrijeme festivala, ali se dodaje da na ovu brojku, prema svim procjenama, treba dodati još veću vrijednost promotivne kampanje Exita u čak 36 zemlje svijeta koja u fokus, pored festivala stavlja i Petrovaradinsku tvrđavu, Novi Sad i Srbiju.
Istraživanje je, pored demografske strukture posjetilaca koji su u Srbiju stigli iz preko 70 zemalja svijeta, obuhvatilo i njihovu prosječnu potrošnju, ali i muzički ukus, opšti utisak o festivalu, kao i gradu u kojem se održava.
Ovogodišnji „Najbolji evropski festival“ Exit festival tokom četiri dana ostvario je posjetu od gotovo 200 hiljada ljudi, a primetan rast zabilježen je među posjetiocima koji su došli van Evrope, kojih je bilo rekordnih 10 odsto.
Među njima prednjače posjetioci iz Australije, SAD i Turske, dok su zabilježeni dolasci i iz nekih veoma dalekih zemalja poput Kolumbije, Indije, Japana, sa Kajmanskih ostrva, iz Katara i Singapura, navodi se u saopštenju.
Tradicionalno veliki broj posjetilaca došao je iz država bivše Jugoslavije, njih 18,7 odsto, dok je iz zemalja Zapadne Evrope došlo 20,4 odsto posjetilaca, među kojima su prednjačili ljubitelji festivala iz Njemačke, Holandije, Francuske, Velike Britanije, Austrije, Italije, Danske, Irske i Španije.
Iz zemalja Istočne Evrope stiglo je 12,8 odsto posjetilaca, a najviše iz Mađarske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Poljske i Slovačke.
Kada se posmatra broj posjetilaca po gradovima, pored Novosađana najviše posjetilaca na Exit dolazi iz Beograda, Londona, Amsterdama, Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Budimpešte, Pariza, Berlina, Banjaluke, Istanbula, Osijeka, Niša, Tuzle, Ankare, Frankfurta, Subotice, Roterdama, Marseja, Sombora, Izmira, Zrenjanina, Segedina, Kragujevca, i mnogih drugih.
Čak 70 procenata stranaca koji su došli na Exit su ove godine u Novom Sadu bili prvi put, dok je 91,1 odsto ukupnog broja „Egzitaša“ u Evropsku prestonicu kulture došlo samo zbog festivala.
Visokoobrazovani posjetioci činili su već standardnih 80% od ukupnog broja, a među posjetiocima na Petrovaradinskoj tvrđavi ove godine najviše je bilo zaposlenih, njih čak 51,4 odsto, koje prati očekivano visok broj studenata od čak 40,7 procenata.
U Srbiji je tokom Exit festivala, po istraživanjima TIM centra, ubjedljivo su najviše trošili turisti iz Zapadne Evrope, prosječnih 585 evra, a prate ih turisti iz vanevropskih zemalja, koji su ostavljali u prosjeku 584 evra. Posjetioci iz Istočne Evrope ostavljali su lokalnoj privredi 517 evra, dok su među posjetiocima iz regiona najviše trošili Slovenci 491 evra, a najmanje gosti iz BiH 340 evra.
U navedene iznose uključeni su samo troškovi koji ostaju domaćim kompanijama, poput smještaja, lokalnog prevoza, ishrane, pića, suvenira i slično.
Najveći broj posjetilaca festivala, njih čak dve trećine, iznajmljivali su sve vrste smještaja, od stanova i apartmana do hostela i hotela, a pored onih koji su se vraćali svojim kućama poslije provoda, manji dio činili su i posjetioci sa smještajem kod prijatelja ili rodbine.
Inostrani turisti ocijenili su Exit 2018 sa prosječnom ocjenom 4,34, dok je kod gostiju koji su na Exitu prvi put ta ocjena nešto veća i iznosi 4,47. Zanimljivo je da su posjetioci pozitivno ocijenili produkcioni iskorak na glavnim binama festivala, dajući visoku ocjenu od 4,49 za tehničku produkciju, dok je osjećaj bezbjednosti na festivalu takođe visoko ocijenjen sa ocjenom 4,30.
Istraživanje je radio novosadski „TIM Centar“, a rađeno je na reprezentativnom uzorku tokom trajanja festivala. Anketirani su isključivo posjetioci koji su ulaznicu kupili, dok su učesnici, radnici, predstavnici medija, sponzora i drugih institucija izuzeti.
Izvor: Tanjug
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
EKONOMIJA
“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.
Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.
“Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.
On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.
Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.
“Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.
On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.
“Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.
On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.
Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.
Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.
Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.
“U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.
Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.
“Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.
Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala
Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.
“Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.
SRNA
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NOVOSTI1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM