Connect with us

FINANSIJE

Finansijska pismenost stanovnika BiH na niskom nivou

Objavljeno

 


Digitalne vještine

Različite finansijske usluge i proizvodi sve su dostupniji građanima BiH, ali njihovo znanje o ličnim finansijama godinama ostaje nisko.


Stanovnici, upozoravaju stručnjaci, uglavnom ne poznaju ni osnovne finansijske pojmove sa kojima se svakodnevno susreću. Ocjenjuju da je finansijska pismenost stanovništva izuzetno slaba, te da bi ova vrsta opismenjavanja trebalo da ima prioritet, sa čime bi trebalo početi bar u srednjoj školi.

– Sa završetkom srednje škole stičete pravnu sposobnost, što znači da ćete postati i klijent banke i drugih finansijskih institucija, zbog čega je finansijska pismenost vrlo važna. Bitno je da klijenti budu bolje upućeni u to šta su njihova prava i obaveze u tom odnosu, i to bi pomoglo da bude, recimo, i manje problematičnih kredita. Naravno, nije to potrebno samo u odnosu sa bankama, već i sa osiguravajućim kućama koje su tu značajan faktor, a da ne govorimo o privatnim penzionim fondovima, berzi i slično. Kod nas zaista postoji itekakva potreba da se na tome radi – ocjenjuje rukovodilac sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista SWOT Marko Đogo.

Po njegovim riječima, bilo je više inicijativa da se finansijska pismenost izučava u srednjim školama, kao što se to radi u razvijenim zemljama, ali da je do sada bilo nedovoljno podrške institucija za to.

– Ono što se sada radi na tome je kap u moru onoga što bi trebalo da radimo. A ako bismo i danas počeli to da radimo, za prve efekte trebalo bi bar deset godina – kaže Đogo.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić podsjeća da se berza godinama zalaže upravo za finansijsko obrazovanje mladih ljudi.

Reklama

– Banjalučka berza je još prije desetak godina prepoznala potrebu za finansijskim opismenjavanjem mladih. Iako smatramo da sa finansijskim obrazovanjem treba početi još u osnovnoj školi, kako je na zapadu, mi smo uspjeli u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom uvesti u sve srednje ekonomske i mješovite škole u RS predmet Finansijska tržišta.

Ovaj izborni predmet se bavi osnovnim pojmovima i temama iz oblasti finansijskih tržišta i hartija od vrijednosti, a u sklopu je predmeta koji istovremeno izvučava i bankarstvo. Kroz ovaj program finansijskog obrazovanja pratimo učenike srednjih škola, organizujemo takmičenja iz ove oblasti i nagrađujemo najbolje. Smatramo da se ovaj predmet treba uvesti i u gimnazije, jer bez obzira na dalja usmjerenja mladih, svako treba da zna osnove finansija kako bi mogao donositi ispravne odluke o investiranju ili zaduživanju – objašnjava Božić.

Po njegovim riječima, sada je vrlo malo onih koji poznaju čak i osnovne finansijske pojmove, a tek onih koji znaju šta su akcije, obveznice i koja prava proističu iz ovih hartija od vrijednosti. Bilo je, ističe, i studenata četvrte godine ekonomije koji nisu znali šta su to zaista obveznice i kako funkcionišu.

– Čak i oni koji odluče da investiraju novac u hartije od vrijednosti često ne znaju šta sve prinosi odnosno zarade na određene hartije podrazumijevaju i kako se računaju. Takođe, malo je i onih koji znaju šta je, recimo, efektivna kamatna stopa i kako je mogu izračunati prilikom donošenja odluke da li podignu kredit kod banke. Većina ne razumije ni koncept vremenske vrijednosti novca, odnosno da novac koji danas imamo kod sebe više vrijedi sad, nego taj isti iznos novca u budućnosti, a upravo iz razloga što se taj novac ako ga posjedujemo sad može investirati i ostvariti zarada – ističe Božić.

Po njegovim riječima, neznanje može prouzrokovati probleme pa čak i gubitke sredstava prilikom donošenja određenih odluka o ličnim finansijama, a danas-sutra i poslovnim finansijama.

Osim toga, objašnjava, zbog niskog nivoa finansijskog znanja, građani novac drže u bankama gdje imaju najmanje kamate na to, umjesto da ga investiraju u obveznice, akcije i osiguranje, te ostvaruju prihode od kapitala.

Reklama

– Dok god se taj problem ne riješi, životni standard se ne može povećati. A ne možemo ni živjeti od tekućih prihoda, od danas do sutra, već se mora ulagati u nešto. A ako stanovništvo nije dovoljno finansijski pismeno da razumije rizike, nema ni tog ulaganja. Najjednostavniji je način da se novac odnese u banke, koje sad ne znaju više šta će sa njim i daju male kamate. Nešto se mora rizikovati – objašnjava Božić.

Projekat Ekonomskog instituta

Ekonomski institut Univerziteta u Istočnom Sarajevu pokrenuo je nedavno naučno istraživački projekat „Značaj i mogućnosti realizacije istraživanja finansijska pismenost u savremenim uslovima“. Kako navode, cilj je unapređenje znanja u ovoj oblasti koje efektivno doprinosi konsolidaciji i stabilizaciji ekonomskog i finansijskog položaja građana i preduzeća, te kreira uslove za djelotvoran razvoj institucija tržišne privrede.

Dio projekta podrazumijeva da se na bazi analize stanja u ovoj oblasti kreira prijedlog strategije unapređenja finansijske pismenosti, a drugi dio ima za cilj obrazovanje finansijskih savjetnika po uzoru na najrazvijenije zemlje tržišne ekonomije.

 

Izvor: Srpskainfo.com

Reklama

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu