Connect with us

PRIVREDA

Slaba briga o malim i srednjim preduzećima u Federaciji BiH

Objavljeno

 


Radnici

SARAJEVO – Federacija BiH malo pažnje posvećuje malim i srednjim preduzećima i jedina finansijska injekcija koju dobiju mali poduzetnici je prilikom prvog zapošljavanja.

Ovo su naveli revizori u izvještaju „Praćenje realizacije podrške malim i srednjim preduzećima“, u kojem ističu da iz dostupnih analiza nije bilo moguće utvrditi na osnovu kojih pokazatelja se utvrđuju iznosi sredstava koji će se rasporediti po pojedinačnim projektima, kao ni kriteriji za izbor korisnika poticaja.

Dodaju da i njihove preporuke nisu u većem dijelu ispoštovane te da je od sedam preporuka koje su još 2013. godine date kako bi se podrška firmama unaprijedila za pet godina realizovana samo jedna, a šest čeka na realizaciju. Takođe, konstatovano je da Parlament FBiH i Vlada FBiH ne posvećuju dovoljnu pažnju razmatranju izvještaja revizije učinka, kako bi na osnovu nalaza revizije preduzeli odgovarajuće aktivnosti, te svojim zaključcima dodatno obavezali institucije na realizaciju preporuka, a pomenuti izvještaj nije razmatran na sjednicama spomenutih organa zakonodavne i izvršne vlasti.

„Ured za reviziju cijeni da nadležne institucije treba da preduzmu dodatne aktivnosti kako bi se realizirale date preporuke i osigurala efikasnija podrška ovom sektoru. Takođe, neophodno je posebnu pažnju posvetiti praćenju učinka poticaja datih za razvoj malog i srednjeg preduzetništva, kako bi se u narednom periodu osigurali odgovarajući efekti od finansijskih sredstava koja se izdvajaju iz budžeta FBiH za ove namjene“, stoji u izvještaju revizora.

Analiza realizacije preporuka ukazala je da Vlada FBiH i Federalno ministarstvo razvoja, obrta i poduzetništva (FMRPO) treba da preduzmu dodatne aktivnosti kako bi se realizirale date preporuke i osigurala efikasnija podrška sektoru malog i srednjeg preduzetništva (MSP). Rezultati revizije, takođe, pokazali su da je dodjela finansijskih poticaja MSP mogla biti efikasnija u svim fazama, počev od planiranja, realizacije pa do nadzora i ocjene učinaka poticaja. Revizori ističu da se na osnovu raspoloživih informacija ne može potvrditi da su u proteklim godinama preduzete konkretne mjere na otklanjanju nedostataka u provođenju podrške sektoru MSP. Sa druge strane, praćenjem je utvrđeno da su u proteklom periodu povećana finansijska izdvajanja iz budžeta FBiH za tekuće transfere realizirane preko FMRPO. Naime, prikupljeni podaci pokazali su da je za tekuće transfere koji se osiguravaju preko FMRPO u 2014. godini iz budžeta FBiH izdvojeno otprilike pet miliona KM, dok je u 2017. godini izdvojeno cirka 20 miliona KM.

Reklama

Međutim, uvidom u strukturu realiziranih transfera utvrđeno je da je najveći dio sredstava u 2017. godini (15,6 miliona) dodijeljen za transfer „Finansiranje prvog zapošljavanja i samozapošljavanja“, čiji primarni cilj nije usmjeren na poboljšanje uslova poslovanja subjekata MSP, nego je imao za cilj poticanje zapošljavanja u FBiH. S obzirom na to da FMRPO ne raspolaže zvaničnim podacima o broju subjekata MSP u 2017. godini, nije bilo moguće procijeniti da li je povećanje finansijske podrške uticalo na povećanje broja subjekata MSP.

Posljednji zvanični podaci o broju subjekata MSP kojima raspolaže FMRPO za 2015. godinu pokazuju da je u proteklom periodu broj subjekata MSP neznatno rastao. Tako je u 2015. godini bilo registrovano 20.966 subjekata MSP, što je za 809 subjekta više u odnosu na 2012. godinu, kada je bilo registrovano 20.157 subjekta MSP. Analizom dostupnih podataka o stanju MSP utvrđeno je da u proteklom periodu nije ostvareno značajnije poboljšanje uslova poslovanja u ovom sektoru.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu