PRIVREDA
Privreda cvjeta u Derventi, Kotor Varošu i Laktašima
Nisku stopu nezaposlenosti u Republici Srpskoj nemaju administrativna središta sa glomaznim javnim aparatom, već male opštine koje imaju razvijenu privrednu aktivnost, piše srpskainfo.com.
U tome prednjače Derventa, Kotor Varoš i Laktaši, u kojima opštinska administracija ulaže maksimalne napore da izađe u susret privatnoj inicijativi, a pre svega da joj „ne smeta barijerama“.
Tako Derventa, po informacijama iz Spoljnotrgovinske komore BiH, već petu godinu zaredom ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj BiH. U Kotor Varošu kažu da rade svi koji žele da rade, a da su oni sa biroa mahom u inostranstvu. Laktaši imaju još prijeratnu tradiciju o preduzetničkom duhu lokalnog stanovništva.
„Nama je sada problem što nema radnika ni za lijeka“, kaže za Srpskainfo načelnik Dervente Milorad Simić.
On navodi da u Derventi, koja ima oko 25.000 stanovnika, ima 698 privrednih subjekata od čega je njih 31 kompanija sa stranim kapitalom iz Austrije, Italije i Njemačke. Ova mala opština izvezla je u 2017. godini 302 miliona KM, dok je Banjaluka sa oko 200.000 stanovnika imala izvoz od oko 640 miliona maraka.
„Na pomolu je još jedan aranžman sa jednom italijanskom firmom iz oblasti auto-industrije. Kupuju parcelu i gradiće pogon. Takođe, jedna njemačka firma širi kapacitete“, otkriva Simić.
Na pitanje šta je tajna uspjeha Dervente, Simić odgovara da ga je nedavno to pitao i predsjednik Milorad Dodik.
„Rekao sam mu: Šefe, samo sam normalan. I ja sam privrednik i znam šta im treba. Radimo pošteno i javno, nema korupcije. Onaj ko hoće ovdje da otvori firmu, ujutru podnese zahtjev, a u tri popodne tog dana dobije rješenje“, navodi Simić.
Takve informacije se, kako kaže, šire brzo među investitorima.
„Preporuka je najveći dio posla“, svjestan je Simić.
Smatra da Derventi ugled kvari privatna fabrika „Unis“, ali to, kako kaže, nije do opštine.
Njegov kolega Ranko Karapetrović, načelnik Laktaša, kaže da ova opština ima BFC sertifikat o povoljnom poslovnom okruženju.
„Od oko 9.600 ukupno zaposlenih, njih oko 8.000 radi u privatnim kompanijama. Imamo pozitivna kretanja, ali nam je zaista veliki problem nedostatak kvalifikovanih radnika. Hronično nedostaju radnici u mašinskoj industriji i CNC operateri“, kaže Karapetrović.
On navodi da opština nastoji da omogući što kvalitetniji poslovni ambijent privrednicima, a da je u toku jedan prekogranični projekat o upostavljanju poslovnog inkubatora.
„Mislim da potencijalnim investitorima i postojećim privrednicima nije presudno koliko iznose takse i rente, već koliko su procedure jednostavne i sigurnost u poslovanju“, navodi Karapetrović.
Sa svega oko 20.000 stanovnika i oko 5.200 zaposlenih, mahom fabričkih radnika, Kotor Varoš, uz Derventu, ima najmanju stopu nezaposlenosti u BiH. Mada se na birou vodi i 2.500 formalno nezaposlenih, većina njih, tvrde upućeni, žive u inostranstvu, gdje rade na crno.
Od 10.000 zaposlenih u obućarsko-tekstiloj industriji u cijeloj Srpskoj, svaki četvrti radi u Kotor Varošu.
Plate
Iako imaju rekordne stope zaposlenosti i nezaposlenosti, prosečne plate u Derventi, Laktašima i Kotor Varošu su ispod republičkog prosjeka, čak i za 150 maraka. Razlog za to je što su plate u privredi godinama niske, naročito u prerađivačkoj industriji.
„U Trebinju su prosječne plate više od republičkog prosjeka, i to zbog ERS i HET koji su smješteni u tom gradu, a riječ je o javnim preduzećima. U Trebinju ima manje zaposlenih nego u Laktašima, u kojima su prosječne plate oko 707 KM. Mi nemamo javnih republičkih firmi“, kaže načelnik Laktaša Ranko Karapetrović.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca