Connect with us

PRIVREDA

U rukama stranaca 1.192 preduzeća

Objavljeno

 


Stranci

BANJALUKA – Povoljan poslovni ambijent i kvalitetna radna snaga neki su od razloga zbog kojih strane kompanije otvaraju poslovnice u Republici Srpskoj, a u prilog tome govori i podatak da na teritoriji 51 lokalne zajednice uspješno posluju 1.192 strane firme.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) najviše preduzeća čiji su osnivači 100 odsto stranci posluje na području Banjaluke, Bijeljine, Laktaša, Gradiške i Dervente. U prvih deset lokalnih zajednica, u kojima su radna mjesta otvorile firme iz inostranstva su i Trebinje, Zvornik, Doboj, Istočno Novo Sarajevo i Kozarska Dubica. Sudeći prema podacima APIF-a, veliki broj tih preduzeća bavi se trgovinom, uslužnim djelatnostima, savjetovanjem u poslovanju, ali i proizvodnjom odjeće i obuće, električne energije, izdavačkom djelatnošću i mašinskom obradom metala. Među “strancima” ima i preduzeća koja pružaju usluge prevoza ali i onih koja se bave računarskim programiranjem, te preradom drveta i proizvodnjom namještaja.

Načelnik Laktaša Ranko Karapetrović kaže za “Glas Srpske” da, kada je riječ o poslodavcima iz inostranstva, u ovoj opštini pretežno otvaraju preduzeća iz oblasti mašinske industrije.

– Fleksibilni opštinski propisi su jedan od vodećih razloga zašto stranci rado otvaraju preduzeća kod nas. Nismo u mogućnosti da dajemo neke podsticaje, ali maksimalno izlazimo u susret kada je riječ o administrativnim poslovima. Uglavnom dolaze firme iz Slovenije, Njemačke i Austrije – rekao je Karapetrović i dodao da iako prosječne plate nisu visoke ove firme zapošljavaju veliki broj radnika.

Na vrata Dervente gotovo svakodnevno kucaju poslodavci iz inostranstva.

Reklama

– Upravo smo pregovarali sa jednom kompanijom iz Njemačke koja planira kod nas da otvori firmu i zaposli 30 mašinskih inženjera, a idućih dana očekujemo i jednu firmu iz Italije. U našoj opštini posluje 16 austrijskih kompanija, deset italijanskih, te brojne firme iz Njemačke – rekao je načelnik Dervente Milorad Simić. Dodao je da je teško govoriti o tome zašto stranci biraju baš ovu opštinu u zaleđu Posavine.

– I prije rata smo bili industrijski centar. Poslovno okruženje i senzibilitet opštine prema vrijednim i poštenim privrednicima sigurno otvaraju vrata strancima, a svaka ta firma i nama je najbolja reklama i mamac za privlačenje novih investitora – rekao je Simić.

Načelnik Kotor Varoša Zdenko Sakan ističe za “Glas Srpske” da se na teritoriji ove lokalne zajednice posebno izdvajaju dvije firme, sa 100 odsto stranim kapitalom, koje zapošljavaju više od 2.000 radnika.

– Riječ je o jednoj italijanskoj fabrici obuće i preduzeću koje se bavi mašinskom industrijom. S obzirom na to da je Kotor Varoš i prije rata imao razvijenu mašinsku i kožarsku industriju, imali smo adekvatnu radnu snagu, a obezbjeđujemo i pogodnosti prilikom dodjele zemljišta, tako da ova preduzeća sada šire poslovanje – rekao je Sakan.

Zemljište

Zdenko Sakan ističe da je najveći problem Kotor Varoša to što opština nema dovoljno građevinskog zemljišta u svom vlasništvu.

Reklama

– Tu se malo komplikuje situacija dok se dogovorimo sa privatnim vlasnicima, ali opet uspijevamo naći način – rekao je Sakan.

 

Izvor: Glas Srpske

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu