PRIVREDA
Kina preko Italije osvaja Evropu: Prva velika ekonomija Zapada pristupa Inicijativi “Pojas i put”
Italija je nezavisna država. Vjerujemo da će se Rim držati odluke koju je samostalno donio. Tim riječima Vang Ji, kineski ministar inostranih poslova, obratio se vladi Đuzepa Kontea, nakon oštrog protivljenja Vašingtona i Brisela planovima Rima da se priključi Inicijativi “Pojas i put” (IPP).
Vijest da se Italija, inače treća najveća ekonomija eurozone, i članica G-7, sprema da krajem ovog mjeseca potpiše memorandum o razumijevanju sa Kinom o pristupanju IPP, prvi je ove sedmice objavio londonski “Financial Times”. Prema nezvaničnim najavama iz Rima, svečano potpisivanje tog memoranduma uvršteno je u satnicu prve posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Italiji 22–23. marta, piše “Politika”.
Mogućnost da Italija postane prva velika ekonomija Zapada koja pristupa kineskoj IPP smjesta je izazvala oštre reakcije Vašingtona i Brisela, ali i pojedinih zvaničnika italijanskog ministarstva inostranih poslova.
“Vašington Pojas i put vidi kao inicijativu Kine za interese Kine. Sumnjičavi smo da će podrška italijanske vlade (toj inicijativi) donijeti bilo kakvu ekonomsku korist italijanskom narodu, dok bi na duge staze mogla okrnjiti ugled Italije na međunarodnoj sceni”, upozorio je Geret Merkis, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
Sa ove strane Atlantika, Evropska komisija (EK) poručila je u srijedu Konteovoj vladi da bilo kakva saradnja Italije i Kine u okviru Inicijative “Pojas i put” treba da se pridržava “tržišnih pravila, kao i međunarodnih i EU standarda”.
“Ni EU, niti bilo koja od njenih članica ne mogu efektivno ostvariti svoje ciljeve sa Kinom, bez potpunog jedinstva”, istakla je Maja Kocijančič, portparol EK. „Bilo kakav takav sporazum mora biti u saglasnosti sa zakonima i principima EU, uz, naravno, poštovanje jedinstva EU u primeni novih projekata”, dodala je Kocijančičeva.
Objavljivanje vijesti o ubrzanoj pripremi teksta memoranduma o razumijevanju između Italije i Kine iznenadilo je visoke funkcionere italijanskog ministarstva inostranih poslova, koje bi po ustrojstvu sistema trebalo da predvodi pregovore o međudržavnim sporazumima.
Nekoliko sati pošto je vijest o memorandumu objelodanjena podsekretar za spoljne poslove i međunarodnu saradnju Guljelmo Piči zatražio je „dodatne konsultacije” unutar vlade povodom pomenutog sporazuma sa Kinom.
“U ovom trenutku ne mislim da bi trebalo da nastavimo ka potpisivanju”, poručio je Piči na “Tviteru”, odbivši da dalje komentariše.
Ako u italijanskom ministarstvu inostranih poslova ima onih koji javno izražavaju oprez prema priključenju Italije IPP-u, kako je uopšte došlo do detaljnih pregovora zvaničnog Rima o tako strateškoj saradnji sa Pekingom?
U slučaju ovih pregovora, glavnu riječ je, izgleda, imalo italijansko ministarstvo za ekonomski razvoj (koje predvodi Luiđi di Majo, zamenik predsjednika vlade).
Naime to ministarstvo je još početkom prošlog septembra objavilo na svom veb-sajtu da se razmatra sporazum o memorandumu sa Kinezima. Prošlog oktobra Italija je oformila Operativnu grupu za Kinu, da razmotri mogućnosti novovekovne ekonomske saradnje sa “azijskim tigrom”.
“Italija i Kina bile su u prošlosti povezane drevnim Putem svile. Očekujemo da Operativna grupa pomogne jačanju saradnje dvije države u okviru IPP i doprinese zbližavanju EU i Kine”, podsjetio je u oktobru kineski ambasador u Italiji Li Ruiji na vrijeme kada je italijanski moreplovac Marko Polo u 13. vijeku stigao do Kine.
U međuvremenu, Mikele Gerači, podsekretar u italijanskom ministarstvu za ekonomski razvoj, zvanično je sredinom ove sedmice obelodanio da „su još u toku pregovori o tekstu memoranduma o razumijevanju”.
Briselski portal „Juro aktiv” juče je ekskluzivno objavio detalje tekuće verzije tog memoranduma, koji najavljuje da će Kina i Italija „promovisati sinergije i jačati komunikaciju i saradnju” i zajednički snažiti „dijalog o tehničkim i regulatornim standardima”.
Iza ovih opštih formula, verzija memoranduma koja je procurila u javnost najavljuje, između ostalog, i nove investicije kineskih kompanija u luci Trst. Strateška luka na sjeveru Jadrana – i jedna od najvećih na Mediteranu – osim što je lane pretovarila 62,7 miliona tona razne robe, istovremeno ima pružne veze sa centralnom i severnom Evropom, podsjeća „Euro activ”.
Mikele Gerači i Eduardo Riči, podsekretar za infrastrukturu, boravili su prošlog mjeseca u Trstu, gdje su promovisali grad-luku kao „kinesku kapiju novog puta svile za Evropu”. Prema informacijama briselskog portala, budući memorandum razmatra i mogućnosti saradnje italijanske namjenske industrije sa kineskim partnerima, zajedničke projekte u elektronskoj trgovini, kao i nove poslove u oblasti infrastrukture.
Da li će vlada Đuzepa Kontea stvarno pristupiti Inicijativi „Pojas i put” još je zagonetka. Zapadni komentatori upozoravaju da bi takav potez zvaničnog Rima „značajno odvojio Italiju od tradicionalnih saveznika”. Evropska unija je „precijenila Rusiju i potcijenila Kinu”, primijetio je evropski komesar za pridruživanje Johanes Han u utorak, dan prije bombastične vesti iz Rima, imajući na umu investicioni iskorak Pekinga na Balkan.
U slučaju Italije – države na ivici recesije, sa ukupnim javnim dugom većim od 2.000 milijardi američkih dolara i nenaplativim bankarskim dugovima u visini od preko 185 milijardi dolara – Peking je na Apeninskom poluostrvu pronašao zapadnoevropskog partnera u velikom finansijskom škripcu.
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca