Connect with us

PRIVREDA

Uzgoj magaraca unosan, ali rijedak posao

Objavljeno

 


Uzgoj magaraca

BANJALUKA, SARAJEVO – Farme u BiH koje se bave isključivo uzgojem magaraca su rijetke, iako je magareće mlijeko jedno od najzdravijih, ali i ujedno najskupljih na svijetu.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u ovom entitetu nema registrovanih uzgajivača magaraca.

“U RS se magarci uglavnom mogu pronaći kod pojedinih ovčara, koji ih koriste za prevoz tereta, te možda u pojedinim konjičkim klubovima za razonodu”, rekli su u resornom ministarstvu.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da u FBiH ima 109 poljoprivrednih gazdinstava koja su u registar prijavila magarce u svom posjedu.

Da je uzgoj ovih životinja divan i unosan posao, potvrđuje i Alen Jusupović, vlasnik farme magaraca “Mali farmer” kod Zavidovića, koji trenutno ima oko 65 magaraca, od toga dva pastuva, četrdesetak magarica i dvadesetak ždrebadi.

Reklama

Ističe da se njegova porodica i on uzgojem magaraca bave od 2012. godine, kada je kao student osvojio prvo mjesto na studentskom takmičenju “Imam ideju”.

“Ideja je nastala guglanjem i analizom situacije na tržištu u BiH. Bio je to startup koji je, zahvaljujući našem entuzijazmu i želji da uspijemo, ušao u sedmu godinu postojanja”, kazao je Jusupović.

Osim proizvodnjom magarećeg mlijeka, čija se cijena kreće oko 10 KM za 100 mililitara, ova farma izrađuje i sapune, kreme, balzame za usne, šampone i maske za lice.

“Posebno smo ponosni jer smo prije mjesec dana u promet pustili bebi kremu od magaraćeg mlijeka. Cijene proiyvoda su prilagođene našem tržištu, pa se kreću od pet KM, koliko košta balzam za usne od magarećeg mlijeka, do bebi kreme, koja košta 20 KM”, rekao je Jusupović.

Ističe da su njihovi proizvodi svoj put našli i do zadovoljnih korisnika u SAD, Australiji, Maleziji kao i u gotovo svim zemljama Evrope.

“Naša firma nije registrovana za izvoz, ali smo postali prvaci u indirektnom izvozu, gdje turisti koji nas posjete kupe proizvode i nose ih u svoje zemlje”, rekao je Jusupović.

Reklama

Podsticaja od resornog ministarstva nije bilo puno, prema njegovim riječima, ali se trude da uspiju bez pomoći vlasti.

“Jednu rečenicu već sedam godina ponavljam: ja nisam napisao socijalni plan, ja sam napisao biznis plan. Spremni smo, moja porodica i ja, da se borimo, radimo i trudimo i na kraju da uspijemo bez pomoći vlasti. Ako je bude, hvala im od srca”, istakao je Jusupović.

U BiH su rijetki koji se odluče imati farmu isključivo magaraca, a Jusupović kaže da farmeri izbjegavaju animalnu proizvodnju jer se za razliku od mašina životinje ne mogu isključiti.

“U uzgoju stoke ne postoje praznici, slododni dani, vikendi i godišnji odmori. Samo istinski zaljubljenici mogu da se bave ovim poslom. Ako je novac jedini i osnovni cilj, onda je čitav biznis osuđen na propast”, rekao je Jusupović.

Kao najveći problem uzgoja magaraca on navodi spor birokratski aparat, kao i problem manjka iskustva u veterinarskom praćenju životinja.

Magareće mlijeko

Reklama

Magareće mlijeko je najsličnije majčinom mlijeku. Ima visok procenat imunoglobulina i enzim lizozim, koji predstavlja antibiotik tijela.

Takođe, sadrži vitamine A, D, E i F, visoke količine magnezijuma, kalcijuma, fosfora i cinka.

Koristi se kod prevencije plućnih bolesti i ojačavanje imuniteta.

Podsticaji

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da magarci ne ulaze u sistem premije po Pravilniku o podsticajima.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da je u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju FBiH – Programom podsticaja u Federaciji predviđena stavka koja se odnosi na uzgoj domaćeg magarca.

Reklama

“Klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za maksimalno 50 izvornih zaštićenih pasmina životinja kao što su bosanski brdski konj, domaća buša, domaći magarac i pas tornjak”, rekli su u ovom ministarstvu.

Dodaju da tokom 2018. godine nisu imali nijedan zahtjev za podsticaj za uzgoj domaćeg magarca.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu