Connect with us

PRIVREDA

U RS poslovni plus od 1,66 milijardi KM

Objavljeno

 


Plate

BANJALUKA – Ukupni prihodi ostvareni u privredi Republike Srpske u 2018. godini iznosili su 21,53 milijarde KM i veći su za 1,57 milijardi KM, odnosno 7,8 odsto u odnosu na 2017. godinu, pokazuju podaci Privredne komore RS.

Da je privreda prošle godine dobro poslovala, pokazuje i neto dobit od 1,66 milijardi maraka, što je za 11,6 odsto više nego u 2017. godini. Sa druge strane, ukupan neto gubitak u 2018. godini iznosio je 409,20 miliona KM i smanjen je za 15,1 odsto u odnosu na 2017. godinu.

Troškovi bruto zarada i naknada iznosili su 2,46 milijardi KM i u odnosu na 2017. godinu povećani su za 7,4 odsto, a prosječan broj zaposlenih krajem mjeseca u 2018. godini iznosio je 166.163, što je za 3,3% više u odnosu na 2017. godinu.

Ukupne obaveze privrede u 2018. godini iznosile su 17,22 milijarde KM i u odnosu na 2017. godinu povećane su za 5,4%.

U strukturi obaveza, dugoročne iznose 6,69 milijardi KM i povećane su za 2,6 odsto, a kratkoročne obaveze iznose 10,53 milijardi KM i veće su za 7,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Reklama

Koeficijent tekuće likvidnosti u 2018. godini iznosio je 1,09 i viši je u odnosu na prethodne godine (u 2017. godini iznosio je 1,05, u 2016. godini iznosio je 1,01, a u 2015. godini 1,04).

„Ako se uzme u obzir da je normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti između 1 i 2, tada se vidi da se privreda Republike Srpske i dalje suočava s problemom održavanja tekuće likvidnosti“, rekli su u Privrednoj komori RS.

Podsjećamo, privredna zajednica u Republici Srpskoj je veoma loše započela 2019. godinu. Na to pokazuju i zvanični podaci, prema kojima je u prvom kvartalu došlo do pada industrijske proizvodnje od čak 13,7 odsto.

Pad je evidentiran u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom (19,6 odsto), prerađivačkoj industriji (10,2 odsto), kao i u području vađenja rude i kamena (9,4 odsto).

Međutim, Aleksandar Ljuboja, član Udruženja ekonomista RS SWOT, smatra kako se dobri rezultati mogu ponoviti.

„U prvom kvartalu došlo je do pada zbog velikog broja neradnih dana, kao i činjenice da je rast u prošloj godini bio veći od očekivanog. Situacija bi trebalo da bude bolja u drugom i trećem kvartalu, kada raste privredna aktivnost i kada se ona diže na viši nivo. Mislim da će rast biti u granicama očekivanog i projektovanog“, ocjenjuje Ljuboja.

Reklama

On smatra kako će elementarne nepogode negativno uticati na poljoprivredu i građevinski sektor, ali ne u značajnijoj mjeri.

Inače, ukupan broj pravnih lica u Republici Srpskoj koja su za 2018. godinu predala finansijske izvještaje Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge iznosi 10.071, što je za 154 pravna lica, odnosno za 1,5%, više u odnosu na broj u 2017. godini.

Od ukupnog broja obrađenih finansijskih izvještaja privrednih subjekata najveće učešće imaju trgovina ( 2.933 ili 29,1%) i prerađivačka industrija ( 1.968 ili 19,5%).

BROJKE u 2018.

21,5 milijardi KM ostvareni prihodi u privredi RS

20,13 milijardi KM ukupni rashodi u privredi RS

Reklama

17,22 milijarde obaveze privrede

2,46 milijardi KM troškovi zarada

1,66 milijardi KM ukupan neto dobitak

409,20 miliona KM ukupan neto gubitak

166.163 prosječan broj zaposlenih

10.071 Ukupan broj pravnih lica u RS

Reklama

1,09 koeficijent tekuće likvidnosti

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu