Connect with us

FINANSIJE

Evropska centralna banka produžila period niskih kamatnih stopa

Objavljeno

 


ECB

Sa niskom inflacijom i slabim ekonomskim izgledima, Upravno vijeće Evropske centralne banke (ECB) produžilo je očekivani period rekordno niskih kamatnih stopa u eurozoni „barem još u prvoj polovini 2020. godine“.

Do sada su najavljivali da će kamate na sadašnjim nivoima ostati „barem do kraja 2019. godine“.

Vijeće je promijenilo svoju orijentaciju za budućnost, tzv vođenje unaprijed. Oni sada očekuju da će ključne kamatne stope ostati na sadašnjem nivou barem u prvoj polovini 2020. godine, ali u svakom slučaju sve dok je potrebno da se osigura približavanje inflacije na srednjoročni cilj ECB-a – godišnja inflacija od nešto ispod dva posto .

Oni su ponovili da namjeravaju nastaviti da u potpunosti ulažu u glavnicu dospjelih vrijednosnih papira u okviru programa kupovine obveznica, i to u dužem periodu nakon datuma kada će početi podizati ključne kamatne stope ECB-a, ali u svakom slučaju onoliko dugo koliko je potrebno za održavanje povoljne likvidnostne situacije i stimulativne monetarne politike.

Već početkom marta Vijeće je najavilo novi set ciljanih dugoročnih operacija refinansiranja za banke sa povoljnim kreditima za podsticanje kreditiranja privrede. Treći set ovih operacija (TLTRO III) će početi u septembru ove godine i trajaće do marta 2021. godine.

U skladu sa očekivanjima, Vijeće ECB-a je usvojio neke detalje u vezi sa implementacijom ovog programa. Zaključeno je da će kamatna stopa za svaku operaciju biti određena na nivou koji je 10 baznih poena viši od prosječne kamatne stope koja će se koristiti u glavnim operacijama refinansiranja za vrijeme trajanja svake operacije TLTRO III.

Reklama

Za dodatni podsticaj za kreditiranje, banke koje imaju kreditnu stopu iznad referentne vrijednosti će koristiti nižu kamatnu stopu.

Nakon sastanka, predsjednik ECB Mario Draghi rekao je da je donesena odluka da se osigura odgovarajuća poticajna monetarna politika usmjerena na postizanje srednjoročnog cilja inflacije.

U eurozoni, u maju, nakon prve procjene Evropskog zavoda za statistiku Eurostata, godišnja inflacija je pala na 1,2%, nakon što je iznosila 1,7% u aprilu, čime se ponovo udaljila od cilja ECB-a.

Uprkos blagom ubrzanju ekonomskog rasta u prva tri mjeseca ove godine, prema nalazima Upravnog vijeća ECB-a, posljednji podaci pokazuju da „globalne protivstruje“ nastavljaju opterećivati ​​ekonomske prognoze za eurozonu, te se zbog toga očekuju slabija kretanja u tekućem drugom i trećem tromjesečju.

Dugotrajno razdoblje neizvjesnosti povezano s geopolitičkim faktorima, sve veća opasnost od trgovinskog protekcionizma i slabosti na nekim tržištima u nastajanju ostavljaju posljedice u ekonomskoj klimi.

Povećanje carina i protekcionizam, kao što je kinesko-američki trgovinski rat, mogu ugroziti čak i multilateralni svjetski ekonomski poredak.

Reklama

Draghi je ponovio da je Vijeće ECB odlučno da djeluje u slučaju negativnog razvoja događaja i na odgovarajući način prilagodi sve svoje alate kako bi osiguralo održivo kretanje inflacije prema ciljnoj vrijednosti.

 

Izvor: Indikator.ba

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu