Connect with us

BIZNIS

Kokainskim novcem opremali federalne specijalce

Objavljeno

 


Najmanje deset miliona maraka narko kartela zvanog “Tito and Dino” oprano je preko Bosne i Hercegovine. U pitanju je novac stečen prebacivanjem velikih količina kokaina iz Južne Amerike na područje Evrope. Žurnal je u posjedu brojnih dokumenata koji dokazuju kako je ova kriminalna grupa prala novac preko privatnih firmi iz Sarajeva, koje su, uglavnom, bile registrovane za marketinške djelatnosti.

Vođa ovog klana, Edin Gačanin, koji se trenutno nalazi u Dubaiju, imao je brojne saradnike u policijskim agencijama u BiH koji su se brinuli o njegovoj sigurnosti kada bi on boravio na teritoriji naše države. Prije tri godine obezbijedio je novac kojim je, preko posrednika, donirao opremu za Specijalnu jedinicu Federalne uprave policije. Među Gačaninovim partnerima su i kompanije koje posluju sa državnim institucijama u BiH.

“On je moj poznanik. Viđao sam se s njim”, potvrdio je za Žurnal Gordan Memija, vlasnik sarajevske kompanije „Foto Art“ koja se bavi marketingom.

Memiju je posljednjih godina Državna agencija za istrage i zaštitu prijavljivala zbog pranja novca, ali su predmeti ostali duboko u ladicama pravosudnih institucija. U razgovoru za Žurnal on priznaje da je naročito blizak sa majkom Edina Gačanina – Brigitom, te da se sa vođom ovog narko kartela viđao i u BiH i u inostranstvu. Prema dokumentima više policijskih agencija koje su uključene u međunarodnu istragu kojom koordinira holandski tužilac iz Brede, Memijin „Foto Art“ navedena je kao jedna firmi koja je služila za pranje novca putem pozajmica.

“Jesam davao pozajmice raznim partnerima, ali se ne sjećam svih faktura. Nema tu ništa nezakonito”, kazao je Memija, čije firme, inače, godinama posluju sa budžetskim institucijama Kantona Sarajevo, naročito sa onima kojima upravljaju kadrovi Naroda i pravde njegovog prijatelja Elmedina Konakovića.

Gordan Memija i Elmedin Konaković
Potvrdio je Memija da je imao i poslovne odnose sa Alemom Hodovićem, još jednim sarajevskim “biznismenom” čije je ime navedeno u dokumentima koji su u posjedu Žurnala. Preko nekoliko Hodovićevih kompanija članovi kokainskog kartela Edina Gačanina prali su novac. Tako je 2013. godine Hodović osnovao kompaniju „IN MEDIA d.o.o.“ Sarajevo u kojoj je bio zaposlen samo jedan radnik. Prema finansijskim izvještajima, već naredne, 2014. godine, ova firma je, sa samo jednim zaposlenikom, imala promet u iznosu od 2,7 miliona, a 2015. godine promet je bio 1,2 miliona maraka. Poslovi su, uglavnom, obavljani preko Sberbanke i Nove banke iz Banjaluke.

Reklama

Za iste poslove služila je kompanija “OFFICE AND MEDIA SERVICE”, u kojoj je ovlašeno lice takođe bio Alem Hodović. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje ova Hodovićeva kompanija utajila je porez, zbog čega je u januaru 2018. godine za njim tragala i Grupa za prinudnu naplatu. Kompanija OMS takođe je poslovala preko Sberbanke, te Addiko i Intesa Saopaolo banke u kojima je račune imao otvorene i Mirza Gačanin, rođak Edina Gačanina preko kojeg je ovaj narko kartel takođe oprao nekoliko miliona maraka stečenih trgovinom kokainom. Direktna veza između Mirze Gačanina i Alema Hodovića uspostavljena je preko kompanije „E.S. Tech d.o.o.“ Sarajevo koja je registrovana u Avaz Twist Toweru. Osim toga, dio novca opran je i preko kompanije „SISTEM MI d.o.o.“ Sarajevo koja se, kasnije, u holandskom gradu Breda pojavljivala i kao kupac nekretnine vrijedne milion evra.

U dokumentima policijskih i pravosudnih agencija se, takođe, pojavljuje i ime “biznismena” Adnana Harbinje kojeg je SIPA još ranije prijavljivala zbog pranja novca. Harbinja je kum Alema Hodovića, a i njega, odnosno njegovu firmu „Valter“ Uprava za indirektno oporezivanje registrirala kao “utajivača poreza” Uglavnom, ove kompanije su poslovale putem pozajmica koje su fizička i pravna lica uplaćivala na njihove račune, a koje su kasnije otpisivane.

Tako je, recimo, zabilježeno da je A.K., državljanka BiH, uplatila 100 hiljada evra beskamatne pozajmice na račun kompanije „SISTEM MI“. Ona je istražiteljima priznala da je novac dobila od Mirnesa Rotića, odnosno firme “Invest IKS”. Višemilionske pozajmice primane su iz Holandije, ali i Dubaija u kojem se trenutno nalazi vođa ove kriminalne skupine Edin Gačanin.

 

Prema dokumentima koji su u posjedu Žurnala, ovaj narko kartel je uvozio kokain iz Peruua u Evropu, a dio grupe u Sarajevu uglavnom je služio za pranje novca, jer je droga išla za zapadnoevropsko tržište. Ranije je, u okviru međunarodne istrage, u Peruu uhapšen Sarajlija Smail Šikalo, a tada je zaplijenjeno oko tonu i po kokaina. Upravo je Šikalo bio dio grupe “Dino and Tito” koja, prema navodima holandskog tužioca, “kupuje brojne nekretnine” “novcem koji potiče od trgovine opojnim drogama, prvenstveno kokainom iz Južne Amerike”. Vođa klana, Edin Gačanin, nerijetko je boravio u BiH gdje je sa svojim bratom Ervinom i Mirzom Gačaninom tražio partnere za pranje novca. Među njima su, kako smo već naveli, Alem Hodović, Adnan Harbinja, Gordan Memija i drugi. No, ono što je posebno interesantno jesu njegove veze sa policijskim službenicima.

Tako su, prema informacijama iz istrage, Edina Gačanina svaki put kada je dolazio u Sarajevo pratili pripadnici Specijalne jedinice Federalne uprave policije koji su se brinuli o njegovoj sigurnosti. Istragom je utvrđeno da je najmanje pet specijalaca imalo kontakte s njim, a jedan od njegovih najodanijih pratilaca je specijalac Dženis Kadrić, koji je u međuvremenu napustio policiju te preselio u Dubai. S obzirom na dobre odnose sa federalnim specijalcima narko boss Edin Gačanin je odlučio donirati i 75 kompleta opreme za Specijalnu jedinicu Federalne uprave policije. U ljeto 2017. godine Gačanin je, prema policijskim informacijama, angažovao osobu od povjerenja koja je iz holandskog grada Breda donijela novac kojim je trebala biti kupljena oprema za FUP. Kako kupovina nije mogla biti obavljena gotovinskim plaćanjem nađena je privatna kompanija koja je obavila transakcije. Tako se u julu 2017. godine firma „RHEA Expres“ Sarajevo pojavljuje kao donator opreme za specijalnu policiju, a donaciju je primio federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara. Oprema nabavljena u Kanadi kasnije je prebačena Federalnoj upravi policije kojom je tada rukovodio Dragan Lukač, nakon čega je raspoređena Specijalnoj jedinici FUP-a čiji su pripadnici bili odani pratioci Edina Gačanina, vođe narko kartela “Tito and Dino”.

Reklama

 

Izvor: Žurnal.info

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

U trendu