Connect with us

VIJESTI

Titulu Evropske kulturne prijestonice odnio Norveški Bodo

Objavljeno

 


Odlukom odbora Evropske komisije norveški Bodo je postao Europska prijestonica kulture 2024. godine.

U finalu izbora za Evropsku prijestonicu kulture bili su i Banjaluka i Mostar. Banjaluka je imala odlične izglede za pobjedu, međutim presudio je samo jedan glas devetočlanog žirija Evropske komisije te su u konačnici rezultati bili: 5 glasova za Bodo i 4 za Banjaluku.

„Banja Luka nije uspjela ovaj put. Za evropsku prijestonicu kulture 2024. izabran norveski Bode“, napisao je Igor Radojičić, gradonačelik Banjaluke na svom Fejsbuk nalogu te se zahvalio svima koji su radili na projektu. „Hvala cijelom timu koji je spremio pravi evropski projekat svojim snagama u protekle dvije godine i pokazao da mozemo da se borimo za evropsku titulu. Hvala partnerima iz Bihaca i Jajca i svim dobrim ljudima koji su proteklih dana i godina bili uz nas u ovom poslu. Banja Luka ce biti na mjestu evropskog regionalnog centra – idemo dalje!“, napisao je.

Države koje nisu članice Evropske unije svake tri godine imaju mogućnost da njihovi gradovi apliciraju i budu izabrani za nositelje ove prestižne titule. Tako će na primjer Novi Sad postati Evropska prijestolnica kulture 2021. godine.

Program Evropska prijestonica kulture utemeljen sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka na prijedlog grčkog ministra kulture Meline Mercouri. Od tog vremena do sada imenovano je preko 40 gradova.

Reklama

Titulu Europske prijestonice kulture grad nosi jednu kalendarsku godinu za vrijeme kojeg se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe.

Svrha ovog programa je promocija boljeg međusobnog razumijevanja među evropskim gradovima i jačati osjećaj evropske pripadnosti, istovremeno ističući bogatstvo evropskih kultura te njihovu različitost, ali i zajedničke osobine.

U nastavku pogledajte video kojim se predstavio grad koji je odnio titulu Evropske prijestonica kulture.

 

 

Reklama

 

NOVOSTI

Natalija Trivić podnijela ostavku – Pogledajte ko je najozbiljniji kandidat za novog direktora Aerodroma RS

Objavljeno

 

Direktor Aerodroma Republike Srpske, Natalija Trivić, podnijela je ostavku na tu funkiju, saznaje Srpskainfo.

Trivićeva je ostavku podnijela Nadzornom odboru preduzeća, svjesna da će biti smijenjena s tog mjesta zbog pritisaka iz Ujedinjene Srpske koja traži da joj ova pozicija bude vraćena nakon što je Trivićeva nedavno napustila stranku, tvrde izvori ovog portala.

Navode da je smjena Trivićeve bila spremna za sutrašnju sjednicu Nadzornog odbora Aerodroma RS.

Ona je za direktora je imenovana u septembru prošle godine, na mandat od četiri godine, a prije toga je bila v.d. direktora.

Ove informacije potvrdila je Natalija Trivić za Srpskanfo. Kako kaže, ostavka stupa na snagu zaključno sa 1. avgustom.

Na pitanje novinara Srpskeinfo šta dalje, kratko je odgovorila: „Ne mogu sad to reći, ali naravno da idem dalje“.

Reklama

Aleksandar Trninić dolazi na čelo Aerodroma RS

Aleksandar Trninić, šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske direktora Aerodroma RS, otkriva Capital.

Trninić je za ovaj portal potvrdio vijest koju je objavila Srpskainfo da je bivša funkcionerka US Natalija Trivić podnijela ostavku na mjesto direktora Aerodroma RS. Potvrdio je i da je on jedan od kandidata za tu funkciju.

Prema koalicionom sporazumu mjesto direktora Aerodroma RS pripada Ujedinjenoj Srpskoj, a prema unustarstranačkom dogovoru na tu funkciju će biti imenovan neko od stranačkih kadrova iz izborne jedinice dva iz koje dolazim. Ja lično nemam ambicije da idem na tu funkciju, ali konačna odluka o novom direktoru biće donesena u dogovoru sa predsjednikom stranke Nenadom Stevandićem – kaže Trninić.

Vlada Republike Srpske prošlog četvrtka je razmatrala Informaciju o poslovanju i finansijskom stanju u preduzeću Aerodromi RS. Prema saznanjima Capitala, to je bila priprema terena za smjenu Natalije Trivić koja je trebala da uslijedi na sutrašnjoj sjednici Vlade RS.

eKapija

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Uništena arhiva – Elektroprivreda RS zbog izgorjele dokumentacije obustavljaju sve sporove

Objavljeno

 

Zbog požara, koji se nedavno desio u Elektrokrajini u Banjaluci uništena je cjelokupna arhiva i dokumentacija predmeta za koje su u toku parnični postupci pred sudovima.

Ovo se navodi u dopisu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Direkcije za javno snabdijevanje električnom energijom kupaca kancelarija Banjaluka, koji je u posjedu BN.

Molimo sve postupajuće sudove da, uzimajući u obzir nastale okolnosti, odobre prekid svih parničnih postupaka pokrenutih od strane Direkcije za snabdijevsnje električnom energijom kupaca, kao tužioca, kao i da do daljnjeg obustave zakazivanje ročišta, određivanje novih rokova za postupanje i dostavljanje sudskih pismena do uspostavljanja procesa rada u novim prostrijama o čemu ćete blagovremeno biti obaviješteni – kaže se u dopisu.

Ovakvi dopisi stigli su u osnovne sudove u Banjaluci, Prijedoru, Gradiški, Kotor Varoši, Mrkonjić Gradu, Prnjavoru, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici, kao i okružnim sudovima u Banjaluci i Prijedoru.

Podsjećanja radi, v.d. direktora Elektrokrajine Dragan Čavić je, nakon požara u tom preduzeću, rekao da je skoro sva dokumentacija sačuvana, piše BN TV.

Šta je bio uzrok požara zvanično nije saopšteno. Navodno još uvijek traje istraga.

Reklama

eKapija

Nastavite čitati

VIJESTI

Međunarodni praznik rada – šta predstavlja i od kad se obilježava u BiH

Objavljeno

 

Međunarodni praznik rada – Prvi maj obilježava se na dan kada su radnici u Čikagu davne 1886. štrajkom i protestima počeli da se bore za osmosatno radno vrijeme, a ovaj praznik predstavlja dan solidarnosti radnih ljudi cijelog svijeta.

Još od 1890. godine se slavi i to nakon što je donesena odluka na 1. Kongresu II Internacionale u Parizu, jula 1889. godine. Povod toj odluci bio je krvlju ugušen štrajk 40 hiljada čikaških radnika, 1. maja 1886. godine.

Tada su radnici tražili 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati za kulturno uzdizanje. Kongres je odlučio da svake godine 1. maja radnička klasa manifestira demonstracijama svoju solidarnost u borbi za osmosatni radni dan. 1890. i narednih godina 1. maj se proslavljao masovnih mitinzima i demonstracijama proleterijata, kao i sukobima s policijom.

Prve demonstracije u BiH su se dogodile 1906. godine.

Nastavite čitati

U trendu