Connect with us

PRIVREDA

BiH vapi za vozačima kamiona i autobusa: Počinjemo li uvoziti radnu snagu

Objavljeno

 


Masovni odlazak iz Bosne i Hercegovine je najviše problema zadao poslodavcima. Velika je potražnja za brojnim zanimanjima koja su kod nas višestruko slabije plaćena nego na zapadu, a problem je posebno aktuelan i akutan u vezi s vozačima kamiona i autobusa.

Nekiposlodavci se već okreću uvozu radne snage.
Posljednjih mjeseci posebno se ističe nedostatak vozača, komercijalista, trgovaca, varilaca, CNC operatera, kao i radnika raznih zanimanja u drvnoj i tekstilnoj industriji te u ugostiteljstvu. Također, kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, traženi su IT stručnjaci, programeri, web dizajneri, potom inžinjeri mašinstva, elektrotehnike te farmaceuti.

Liberalizacija tržišta radne snage u Evropskoj uniji napravila je ozbiljne probleme i bh. prijevoznicima. Safudin Čengić, generalni direktor sarajevskog Centrotransa, kaže nam kako su brojni kvalitetni vozači otišli, posebno u Sloveniju i Austriju, dok su u Njemačkoj konkursi za zapošljevanje vozača autobusa stalno otvoreni.

„Centrotrans ima vlastiti edukacijski centar i autoškolu u kojim oni koji žele raditi mogu besplatno dobiti potrebno obrazovanje, a time i posao te smo tako dosad prevazilazili ovaj problem“, kaže nam Čengić uz napomenu da uz pomoć Službe za zapošljavanje KS ova kompanija u narednom periodu želi educirati 50 novih vozača, a da bi u 2020. godini trebali zaposliti bar njih 40.

Opterećenje na rad 73 posto

Razlozi za odlazak naših radnika na zapad prije svega su, kako ističu poslodavci, visoka opterećenja na rad kod nas, od 73 posto. Država bi morala naći načina da to smanji kako bi se plate radnicima povećale, a time i smanjio odljev radne snage.

Reklama

Čengić smatra da uvoz radne snage nije prva opcija, da treba iskoristiti vlastite resurse, jer samo u Kantonu Sarajevo ima 60 hiljada nezaposlenih.

„Zagovornik sam toga da nezaposlene prekvalifikujemo i usmjerimo na ona zanimanja koja su potrebna poslodavcima, a posebno sam za to da se upisna politika u srednjim školama prilagodi potrebama poslodavaca, a ne da se fabrikuje kadar koji objektivno nema mogućnost naći posao u svojoj struci“, kazao je Safudin Čengić.

Sličnog je stava i Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara, koji suludu obrazovnu politiku ilustrira podatkom da Mostar već skoro 30 godina ne proizvodi avione, a i dalje educira kadar za zanimanje aviolimar.

Uvoz jedino rješenje

„Mnogi poslodavci već ističu da je uvoz radne snage jedina mjera koja može zaustaviti potpuni nestanak sposobne radne snage, a da je to posljednjih mjeseci najviše izraženo među vozačima kamiona i autobusa. Naši ljudi koji imaju potrebne dozvole odlaze raditi u Sloveniju i dalje, za dvostruko veće plate“, kaže Majić.

Nestašica radne snage u Hercegovini posebno je izražena u proljeće i ljeto, kad krene sezona na Jadranu.

Reklama

„Sve ode pa nema ko ni zasade obrati. Ove godine u dolini Neretve, kada je došla berba, radna snaga tražila se i u Srbiji, Makedoniji… Za berbu mandarina dnevnica je bila 50 KM uz plaćenu hranu i piće za taj dan“, kaže Majić koji kaže kako poslodavci ne sjede skrštenih ruku, već su pripremili 25 zakona koji se tiču poslovanja, ali Vlada FBiH to još uvijek nije uzela u razmatranje.

 

(Klix.ba)

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu