PRIVREDA
Brexit (ne)će potresti bh. privredu
Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (EU), koji se treba dogoditi sutra uveče, neće donijeti trenutne promjene u trgovinskim odnosima Bosne i Hercegovine i ove zemlje.
Potvrdili su ovo za „Nezavisne“ stručnjaci koji ističu da će trgovinski odnos ove dvije zemlje zavisiti od konačnog sporazuma Britanije i EU.
Iako će Velika Britanija već od subote biti van EU, prelazni period će trajati do 31. decembra 2020. godine i za to vrijeme će Britanija i dalje podlijegati zakonima EU i zadržaće iste trgovinske odnose.
Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da odnos BiH i Velike Britanije, kada je u pitanju trgovina nakon Brexita, zavisi od uslova pod kojima Velika Britanija napusti EU.
„Tek tada ćemo znati da li će BiH zadržati ista pravila koja je imala prema Evropskoj uniji kada je u pitanju trgovina ili će se praviti bileteralni sporazumi između BiH i Velike Britanije kojima će se definisati pravila trgovine“, objasnio je Vasić.
Istakao je da sve zavisi od dogovora sa EU tokom prelaznog perioda.
„Ukoliko dođe do promjena, to će se odnositi na sve zemlje, ne samo na BiH, a kako će se ‘problem’ trgovine sa Velikom Britanijom riješiti, zavisiće od konačnog sporazuma EU i te zemlje“, kazao je Vasić.
I Igor Gavran, ekonomski analitičar, naglašava da Brexit neće imati trenutne uticaje na međunarodne trgovinske tokove, pa tako ni na bilateralnu trgovinu BiH.
„Tokom prijelaznog perioda koji slijedi važiće svi EU propisi i sporazumi kao i danas. U ovom periodu će tako i ekonomski odnosi i trgovina između Ujedinjenog Kraljevstva i BiH biti nastavljana u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU“, kazao je Gavran.
Dodao je da prelazni period može eventualno biti i produžen ukoliko se Velika Britanija i EU tako dogovore u okviru svog pregovaračkog procesa o budućim odnosima.
„Dugoročni efekti na odnose i trgovinu između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva i promjene koje mogu nastupiti nakon isteka prijelaznog perioda zavisiće primarno od odnosa koje UK i EU međusobno dogovore, te potom odnosa koji dogovore BiH i UK“, objasnio je on.
Istakao je da je izvjesna namjera obje države da nastave ekonomsku saradnju i trgovinu, ali da je nemoguće prejudicirati detalje ovih odnosa prije nego što se definišu oni između Velika Britanije i EU.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prije nekoliko dana je ugostio Metjua Filda, ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva, Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH, gdje je bilo riječi i odnosu ove dvije zemlje nakon Brexita.
Nakon sastanka je usaglašeno da u režimu trgovinskih odnosa između BiH i Velike Britanije, kao i režimu investicija neće biti promjene u tranzicionom periodu do kraja 2020. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2019. godine u Ujedinjeno Kraljevstvo smo izvezli robu u iznosu od 83.241.000 KM, a u istom smo periodu uvezli robu u vrijednosti od 159.071.000 KM.
Podaci ove agencije govore i da je u periodu od 2015. do 2018. godine došlo do rasta izvoza robe iz BiH u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Tako smo 2015. godine izvezli robu u vrijednosti od 66.067.000 KM, 2016. godine – 50.969.000 KM, taj broj je 2017. godine iznosio 83.926.000 KM, a 2018. godine 92.783.000 KM.
U istom periodu je i uvoz robe iz Ujedinjenog Kraljevstva iz godine u godinu rastao, te je iz ove zemlje u BiH 2015. godine uvezena roba u vrijedna 147.378.000 KM, 2016. godine u iznosu od 138.746.000 KM, 2017. u vrijednosti od 158.888.000, a 2018. godine 160.824.000 KM.
Prema podacima na sajtu Spoljnotrgovinske komore, BiH je 2019. godine u Veliku Britaniju najviše izvozila neorganske hemijske proizvode, zatim namještaj, posteljinu i madrace, kao i papir i karton.
BiH iz Velike Britanije najviše uvozi nuklearne reaktore, kotlove i mašine, proizvode od plastike i farmaceutske proizvode.
(Nezavisne novine)
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca