Projekt je jako kompleksan zbog same letjelice, te je stoga rad na ovakvom modelu dosta sigurniji i ekonomski prihvatljiviji“, objašnjava zaAkta.ba Nikolina Zeljko, marketing mandžer SPARK poslovnog parka.

Ukoliko se svi tehnički uvjeti ispune,navodi, postojat će mogućnost dostave bilo kakvog tereta na unaprijed određene lokacije.

“Za početak ne planiramo vršiti direktne isporuke krajnjim primateljima pošiljke zbog sigurnosnih razloga, ali je primjena prepoznata u dostavama bitnih pošiljki u ruralnom područjima kao što je dostava lijekova na teško pristupačna područja“, objašnjava nam ona.

Trenutni cilj im je dokazati zamišljeni princip rada umanjenog modela. Nakon što dokažu njihove tvrdnje ići će u pravljenje letjelice u stvarnoj veličini koja bi bila u mogućnosti da diže dodatne terete, poput pošiljki ili čak ljudi.

Radi se, kako saznajemo, o teretnoj multirotor letjelici (dronu) na hibridni pogon, što znači da će pogon biti ostvaren kombinacijom elektromotora i SUS komponente (sustav unutarnjeg sagorijevanja). Ovakva tehnologija se također može koristiti kod internih razmjena pošiljki unutar pošte.

U komercijalnoj primjeni proizvod bi bio namijenjen za pošte, kurirske službe, službe spašavanja, a u nekomercijalne svrhe, nadaju se, da bi se mogao koristiti i za prijevoz ljudi.

Osim ovog projekta još jedna ekipa radi na softverskom rješenju za nadzor pomoću bespilotnih letjelica.

Reklama

“Ovaj drugi dio projekta je softver pod nazivom NDrone koji služi kao nadopuna klasičnim metodama nadzora, tj. za autonomni nadzor. Omogućuje autonomni let koristeći se GPS tehnologijom. U samoj aplikaciji se može, pomoću vrlo jednostavnog korisničkog sučelja, unaprijed definirati misija koja bi bila pokrenuta u slučaju potrebe“, kaže ona za Akta.ba.

Softverski dio projekta je u Minimum Viable Product (MVP) verziji. Trenutno se vrše simulacije i testiranja i odlučuje se o implementaciji novih mogućnosti, te poboljšanju starih. Također rade i debugiranje softvera i konstantnoj evolucija dizajna samog korisničkog sučelja.

“Kao što danas imamo hoverboard za korištenje na vodi, mogli bi dobiti isti efekt za korištenje hoverboard-a i izvan vodenih površina. Tako da bi ovaj proizvod mogao biti vrlo atraktivan i za sve ljubitelje ekstremnih sportova. Za softverski dio projekta, primarni fokus su tvrtke koje se bave nadzorom“, navodi Zeljko.

Izvor: Akta.ba