PRIVREDA
Korona „uzima“ i do 650 miliona dolara u BiH
Korona kriza, uz uobičajenu političku nestabilnost, predstavlja najveći rizik u BiH, a ako se kriza produži bruto domaći proizvod BiH bi mogao pasti do 3,2 odsto u 2020. godini, što kada se preračuna čini oko 650 miliona dolara, procjena je Svjetske banke.
Naime, i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, koje su bh. vlasti na svim nivoima pozvale u pomoć u suzbijanju ekonomskih posljedica korona krize, procjenjuju da će pad bh. ekonomije u narednom periodu biti značajan i neizbježan.
Svjetska banka je u četvrtak objavila izvještaj o procjeni uticaja krize na bh. ekonomiju, a očekuje se da će MMF izaći sa svojim izvještajem kada i ako Upravni odbor MMF-a odobri brze finansijske instrumente, pomoć i do 330 miliona evra za BiH u vidu povoljnih finansijskih sredstava.
Inače, kako nam je rečeno u MMF-u, u srijedu je istekao rok koji je MMF dao bh. vlastima da dođu do dogovora u vezi s raspodjelom novca koji bi BiH trebalo da bude odobren, kako bi Odbor imao dovoljno vremena da pripremi sve materijale. U četvrtak nam je rečeno da bh. vlasti i dalje vode intenzivne razgovore da pokušaju prevazići problem koji je uslijedio jer ne postoji saglasnost kako će FBiH i kantoni raspodijeliti svoj dio novca.
„Sada više ništa nije u našim rukama, sada je sve u rukama našeg odbora koji će odlučiti kada će zasjedati o BiH. Naravno, preduslov za to i dalje ostaje dogovor u BiH“, rečeno nam je u MMF-u, uz napomenu da je sjednica Odbora u utorak, 14. aprila. Naime, kako nam je rečeno, ako bi do vikenda bh. političari postigli neki dogovor, Odbor bi mogao odlučiti da napravi izuzetak i ipak ubaci temu BiH na sastanak u utorak.
Što se tiče Svjetske banke, u izvještaju ističu da korona kriza ima direktan i indirektan efekat na BiH. Što se tiče direktnog efekta, on će se odraziti u povećanom deficitu i značajnom padu bruto domaćeg proizvoda, a indirektni efekti će ovisiti od brzine oporavka unutar EU, koja je glavni ekonomski partner BiH i drugih zemalja regiona. Ako, pak, kriza ne potraje duži period, Svjetska banka procjenjuje da bi pad mogao iznositi 1,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, za razliku od rasta od 3,4 odsto koji je bio predviđen prije izbijanja korona krize.
„Bh. vlasti uvode mjere kako bi se usmjerili na izazove koji dolaze zbog pada aktivnosti u trgovini, uslugama, transportu, proizvodnji i turizmu. Kako se situacija bude poboljšavala i program reformi bude ubrzavao, može se očekivati umjereniji rast izvoza“, ističu u izvještaju Svjetske banke, uz napomenu da će se oporavak zasnivati na rastu potrošnje, što će neminovno izazvati i povećan rast uvoza. Iako očekuju pad doznaka iz inostranstva, procjena je da bi se srednjoročno dotacije bh. građana koji žive u inostranstvu trebale stabilizovati na osam odsto bruto domaćeg proizvoda, što čini oko dvije milijarde dolara godišnje.
Poput MMF-a, i Svjetska banka procjenjuje da će monetarna politika vezivanja bh. marke za evro biti ključ za monetarnu stabilnost. Takođe, kako naglašavaju, oporavak će se osloniti na međunarodne kredite s obzirom na to da, kako ističu, BiH nema pristup međunarodnim finansijskim tržištima. Zanimljivo je, takođe, da mjere za smanjenje siromaštva, koje će neminovno uslijediti zbog korone, treba tražiti u jačanju poljoprivredne proizvodnje s obzirom na to da, kako naglašavaju, najveći broj siromašnih građana direktno ovisi o poljoprivredi.
Dodik: Vjerujem da ćemo se dogovoriti
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da procjene pokazuju da su gubici koje je pretrpjela Republika Srpska u mjesec dana otkako se pojavila epidemija virusa korona veći od 750 miliona KM.
„Pokušavamo da obezbijedimo donacije i grantove međunarodnih institucija i da idemo na prihvatljiv obim zaduživanja. Šteta od krize je mnogo veća od zaduživanja“, istakao je Dodik.
On je podsjetio da je Međunarodni monetarni fond odobrio BiH 330 miliona evra, te da je preostalo da bude postignut dogovor o podjeli tog novca između entiteta i kantona.
„Vjerujem da ćemo se dogovoriti, samo svi treba da budu razumni. Ovo jednako pogađa i Republiku Srpsku i FBiH i zbog toga smatramo da taj novac treba da bude podijeljen u omjeru 60 odsto za FBiH i 40 odsto za Srpsku. Hrvati su s tim saglasni, Bošnjaci nisu. Problem je i u FBiH, jer kantoni žele da dobiju dio pomoći, a ne da se to koncentriše na nivou FBiH“, kaže Dodik.
On je dodao da bi Srpska od tog iznosa dobila oko 300 miliona KM, te da bi preostalo da iz drugih izvora privuče još 200 miliona KM.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca