Connect with us

ANALIZE

Na pomolu haos u evropskim lukama: Robu iz Kine kupci ne mogu platiti

Objavljeno

 


Tri četvrtine sve robe koja dolazi u EU stiže morem, a samo 30 odsto trgovine unutar Unije se odvija vodenim putevima. Upravo zbog toga su se razvili veliki lučki gradovi na sjeveru, Antverpen, Roterdam, Hamburg. I neki na jugu, poput Pireja i Marseja.

Ali, kako se razvijalo jedinstveno tržište tako je jačala uloga luka na sjeveru jer se roba iz njih bitno brže prebacivala u unutrašnjost kontinenta. Ispočetka je razlog bio geografski, tu je bila Rajna i nije bilo veće prirodne barijere. Jug je imao problem – Alpe. I taj zaostatak jug, uprkos novim saobraćajnicama i tunelima, nije uspio riješiti sve do danas. Neke luke imaju dosta ozbiljan logistički problem.

Rijeka, naprimjer, ima prugu koja je spora pa robi treba željeznicom, drugim najjeftinijim oblikom transporta, do Praga jednako toliko kao od Roterdama, piše Jutarnji list.

Jedan od sigurnih gubitnika krize koju je izazvao korona virus biće dobavljački lanci koji će doživjeti ozbiljne promjene.

Klasičan primjer za to je priča koju donosi Financial Times. Naime, upravo ovih dana iz Kine stižu flote trgovačkih brodova prepunih kontejnera. Riječ je o narudžbama iz doba kad je u Kini došlo do slabljenja epidemije pa je najavila pokretanje ekonomije, a epidemija se još nije rasplamsala u Evropi. I sad su brodovi pred lukama i pitanje je šta s njima. Pojavila su se dva problema.

Prvi je lakše rješiv – manji broj radnika u lukama. Ali, drugi je bitno problematičniji. Naime, velik broj naručilaca je u proteklih mjesec i nešto dana zapao u ozbiljne poteškoće i ne može prihvatiti robu. Neki je čak ne mogu niti platiti.

Reklama

Tako se luke nalaze pred ozbiljnim problemom. Robu s brodova moraju iskrcati jer će inače doći do zagušenja luke, a niko tu robu ne želi preuzeti.

U cijeloj priči ima jedna dobra stvar.

Naime, zbog Brexita su sve luke na sjeveru Europe u proteklom periodu povećale svoje skladišne kapacitete svjesne da će doći do problema u isporuci robe kad Ujedinjeno Kraljevstvo konačno izađe iz članstva i prekine prelazni period (to je, kako tvrdi London, fiksno 31. decembra ove godine). Tako da se roba može uskladištiti, ali, kad će je neko preuzeti?

Na to pitanje nema odgovora. Paradoksalno je da bi upravo sada roba iz luka mogla izuzetno brzo doći do krajnjih korisnika jer su evropske saobraćajnice, putne i željezničke, bitno praznije.

Luka Zeebrugge u Belgiji se našla u specifičnom problemu. Riječ je o čvorištu specijalizovanom za automobile. Koje niko ne preuzima. Pa su lučke vlasti zemljište uz luku pošljunčali i tamo napravili veliki parking. A nekoliko brodova na sidrištu naprosto neće istovariti svoj teret nego će ostati plutajuća skladišta.

Neke od logističkih kompanija nude preusmjeravanje brodova prema Pireju i drugim lukama na jugu. Problem je što ondje nisu radili pripreme za Brexit pa su im kapaciteti oskudniji.

Reklama

U svemu tome luke imaju još jedan problem.

Kontejnere s medicinskom opremom treba iskrcati što prije i poslati ih prema odredištima koja za njima vape. A često je riječ o samo jednom kontejneru koji znači spas za hiljade osoblja u bolnicama, zaraženih. Uz zakrčena skladišta i navedene probleme taj se proces usporava.

Ali, problem će relativno brzo prestati,

„U sljedećoj, ili dvije sedmice, broj dolazaka će doseći vrhunac. Ali nakon toga slijedi tmurnan period, rekao je za FT predstavnik kompanije koja pruža usluge na terminalima u luci Sautempton. Naime, pad EU u recesiju je već sada bitno smanjio narudžbe i pitanje je koliko će posla biti u pretovaru.

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Od

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu