PRIVREDA
Pozitivan primjer u BiH: U jeku krize firma iz Orašja zapošljava nove radnike
U jeku krize izazvane pandemijom koronavirusa koja se odrazila i na privredu, turska kompanija Temax BiH, sa sjedištem u Orašju, nastavila je s trendom novih zapošljavanja te najavila otvaranje dodatnih radnih mjesta.
Generalni direktor kompanije Ismail Onur Disli podsjetio je u razgovoru za Anadoliju da je firma Temax BH doo osnovana krajem 2013. godine u Orašju, a svoju prvu uspješnu narudžbu je proizvela i plasirala početkom 2015. godine.
Vrijedna investicija
Osnovna djelatnost firme, koja pored BiH, posluje u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Belgiji, je proizvodnja ambalaže od plastičnih masa, koja se pretežno koristi u transportu lijekova, hrane i hemikalija.
„Tržište firme je isključivo Evropska unija. Blizina EU i dobra cestovna povezanost s tržištem pokazali su se kao presudan faktor prilikom izbora lokacije za našu fabriku“, pojasnio je Disli i dodao:
„Nakon ostvarenog početnog uspjeha firma proširuje svoj proizvodni asortiman na termo izolacione materijale u građevinarstvu te pokrećemo proizvodnju stirpora (EPS) i filca (EPE foam), a krajem 2019. godine pokrećemo i prvu proizvodnju ekspandiranog polistirena (XPS) u Bosni i Hercegovini, na što smo posebno ponosni“.
Sve proizvode na tržište plasiraju u vlastitoj režiji, podsjetio je Disli te kazao da se „za to brine naša flota od deset najnovijih ‘eko friendly’ teretnih kamiona“.
Podsjetio je da je firma do sada u BiH investirala više od deset miliona eura. Međutim, važnim smatra i usmjeravanje dobiti u daljnje investicije na prostoru Bosne i Hercegovine koja, kako je rekao, pored kvalifikovane radne snage i strateškog položaja uz samu granicu EU, nudi i niz drugih pogodnosti.
Novih više od 20 radnika
Disli je govoreći o situaciji u vezi s pandemijom koronavirusa koja je na globalnom nivou već uzrokovala krizu, kazao kako firma na čijem je čelu ne prati trend otpuštanja radnika, naprotiv.
„Prije ove krize smo imali 60 uposlenih, što nam je bilo i dovoljno. Međutim, od početka krize uposlili smo dodatnih više od 20 radnika, tako da je ukupan broj sada blizu 90. Vidjeli smo da se firme koje znamo zatvaraju, vidjeli smo da naše komšije ostaju bez poslova i prihoda. Pored svih poslovnih razloga, zapošljavanje ljudi je naša društvena odgovornost, u jeku krize to je naša svojevrsna dužnost prema drugim ljudima“, kazao je Disli i dodao da je ovo vrijeme „vrijeme pružanja podrške ljudima“.
Kako je kazao, firma nije umanjila poslovne aktivnosti, proizvodni pogoni te vozila na terenu su i dalje aktivni.
Govoreći o životu u BiH, ovaj turski privrednik je kazao kako se u ovoj zemlji ne osjeća strancem, jer Turska i Bosna i Hercegovina imaju zajednički historiju i tradiciju.
Bosna i Hercegovina je izuzetno povoljna destinacija za investiranje, smatra Disli, pojašnjavajući kako u domenu industrijske proizvodnje institucije BiH pružaju podršku investitorima istovremeno ih držeći pod strogim nadzorom.
„To je posve normalno, važno je da svaki investitor uradi kvalitetne pripremne korake u smislu analiza potrebnih prije samog početka poslovanja u nekoj državi“, rekao je Disli i dodao da u BiH sarađuju sa Ziraat bankom te sa još nekim turskim firmama u zajedničkim projektima.
Pozvao je investitore da dođu u Bosni i Hercegovinu.
„Budućim investitorima želim poručiti da dođu ovamo, BiH vas treba“, rekao je.
Na pomolu nove investicije
Što se tiče planova za budućnost, firma Temax je već uložila preko milion maraka u nabavku opreme za punionicu vode pod vlastitim brendom „Vivit“.
„Pored punionice vode, trenutno smo u fazi odabira izvođača građevinskih radova na našem novom objektu ‘Skladište prehrambenih i neprehrambenih proizovoda’, čiji je osnovni cilj prikupljanje i ambalaža voća i povrća od lokalnih uzgajivača, te usluge skladištenja robe iz Male Azije i Jugoistočne Europe, čime bi se ova dva tržišta bolje povezala s tržištem Europske unije“, rekao je.
Važnim smatra napomenuti da je osnivački kapital te većina mašina i repromaterijala koji trenutno koriste upravo iz Republike Turske.
Firma danas zapošljava preko 90 radnika te se realizacijom započetih projekata nadaju se da će se broj uposlenih udvostručiti.
Anadolija
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca