PRIVREDA
U Bratuncu počela berba maline: „Crveno zlato“ neće koštati ispod tri KM
Otkupna cijena maline ove godine neće biti ispod tri marke, potvrdio je za „Nezavisne“ Petko Rankić, vlasnik hladnjače za skladištenje voća „Agro-dr“ iz Bratunca, opštine u kojoj je berba ovog voća već počela.
On ističe da je njegova hladnjača najveća na tom području, te da joj je kapacitet 2.000 tona.
„Po mom mišljenju, ja sam bitan faktor za ovu regiju što se tiče cijene. Zadnjih pet godina ja je diktiram. Cijena ispod tri marke neće biti. To je nešto što vam mogu reći, a koliko će biti više, to ćemo vidjeti. Zavisi od tržišta“, kazao je Rankić, dodajući da je to više za pola marke u odnosu na prethodne godine.
S druge strane, iz Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“ rekli su da uzgajivače maline u Srpskoj ohrabruje saznanje da su u susjednoj Srbiji neki otkupljivači saopštili cijenu maline od 250 dinara za kilogram, što premašuje četiri KM. Rankić, međutim, tvrdi da to nije tačno.
„Koliko ja znam, u najvećoj hladnjači u Ljuboviji, u Srbiji, izašli su sa cijenom od 180 dinara“, rekao je Rankić.
Berba i isporuka maline hladnjačama počela je na području opštine Bratunac, koja je najveći proizvođač „crvenog zlata“ u Republici Srpskoj.
Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“, rekao je da su prema zakonskim pravilima otkupljivači dužni da istaknu akontativnu otkupnu cijenu maline na početku otkupne sezone, ali to, kako tvrdi, nije učinjeno.
„Cijena maline u Mačvi je od 200 do 250 dinara za kilogram, zavisno od kvaliteta, i ta cijena je i za nas prihvatljiva“, rekao je Stojanović, a prenosi Srna.
Stojanović je istakao da je ove godine slabiji rod maline i da će prinos biti manji za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Prema Stojanovićevoj tvrdnji, slična situacija je i u Poljskoj, Srbiji, Čileu i drugim zemljama velikim proizvođačima ovog voća što podiže cijenu, jer je velika potražnja za malinom na svjetskom tržištu.
Stojanović ukazuje da malinari iz Udruženja „Vilamet“ traže da se cijena maline u Srpskoj uskladi sa otkupnom cijenom u Srbiji jer se malina sa ovog područja plasira na isto tržište i po istoj cijeni.
Zbog vremenskih uslova ove godine berba maline počela je desetak dana kasnije u odnosu na prethodne godine, rod je slabiji, ali je kvalitet maline veoma dobar, ističu proizvođači.
Berba maline na području Srebrenice počeće za desetak dana, jer malina kasnije prispijeva na većoj nadmorskoj visini.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, nedavno je, prilikom posjete ovim opštinama, izjavio da će ovo ministarstvo nastaviti da obezbjeđuje podsticaje za malinare, ali da će ove godine taj podsticaj biti nešto manji u odnosu na prethodne godine zbog očekivanja bolje otkupne cijene maline.
Fali berača pa rod trune
U „Vilametu“ ističu da je uzgajivačima maline postao problem da obezbijede berače.
Za razliku od dvadesetak poslijeratnih godina kada je bio veliki izbor radne snage, došlo se u situaciju da se ne mogu obezbijediti berači jer mladi napuštaju ove prostore, stariji nisu u mogućnosti da beru, a veliki broj porodica bavi se ovom proizvodnjom i uglavnom berba se obavlja porodično.
Veliki broj berača s ovog područja ranije je odlazio u Srbiju da bere maline, ali ta praksa je prekinuta i uprkos povećanju cijena dnevnice teško je obezbijediti pouzdane berače.
Zbog nemogućnosti obezbjeđenja dovoljnog broja berača vlasnici većih plantaža ovog voća nisu u mogućnosti da blagovremeno oberu rod, što dovodi do truljenja i propadanja dijela roda, odnosno smanjenja prihoda, prenijela je Srna.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca