Connect with us

PRIVREDA

Nova pomoć EU za BiH za zelenu energiju

Objavljeno

 


Solarna elektrana

EU će u bliskoj budućnosti otvoriti Instrumente pretpristupne pomoći iz druge faze za energetske projekte, potvrđeno je „Nezavisnim“ u Delegaciji EU.

Naime, ova sredstva dugo nisu bila dostupna s obzirom na to da BiH donedavno nije usvojila Okvirnu energetsku strategiju BiH, čiji je fokus energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.

„EU planira da pokrene projekat ‘EU4Energy’ u bliskoj saradnji s bh. vlastima, a u okviru kojeg će značajna pomoć EU biti pružena u vidu podrške poboljšanju standarda u energetskom sektoru. Više informacija o tome će biti pravovremeno dostupno“, rečeno nam je u Delegaciji.

Naime, u intervjuu „Nezavisnim“ i Evropska banka za obnovu i razvoj, jedan od najznačajnijih finansijera projekata u BiH, naznačila je da će ta institucija u skladu s evropskim planovima prestati da finansira prljave energente i fokusirati se isključivo na obnovljive izvore.

U Sekretarijatu Energetske zajednice takođe ističu da će ova odluka znatno uticati na buduće projekte koje će vlasti BiH moći provoditi kad je u pitanju energetika.

„Međunarodne finansijske institucije su počele aktivnu diskusiju da svoje pozajmice i garanciju uslove u skladu s tim koliko zemlja čini da smanji svoje emisije karbona. Mi smo optimistični da će vlasti na zapadnom Balkanu izabrati mjere koje će dugoročno doprinijeti dobrobiti građana“, rečeno je „Nezavisnim“ u toj instituciji.

Reklama

U Delegaciji EU „Nezavisnim“ kažu da EU ima jednu od najambicioznijih energetskih i klimatskih politika na svijetu, te da su spremni da pomognu regionu zapadnog Balkana u ovoj tranziciji.

„EU već dugo blisko sarađuje sa Energetskom zajednicom, međunarodnim finansijskim institucijama i drugima na doprinosu čistoj energetskoj tranziciji regiona. Na primjer, samo u protekloj deceniji EU je osigurala više od 185 miliona evra bespovratnih sredstava za podršku energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, što je u konačnici privuklo preko 850 miliona evra kroz ulaganja u zapadni Balkan“, naglasili su oni.

Dodali su da postoji nekoliko mehanizama finansiranja koji su dostupni BiH i regionu, među kojima su Green for Growth fond i Regionalni program energetske efikasnosti.

„Pored toga, Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), kojem je jedan od strateških prioriteta čista energija, pruža tehničku pomoć, podršku u pripremi tehničke dokumentacije za projekte, kao i sufinansiranje njihovog provođenje kroz komponentu bespovratnih sredstava EU“, naglasili su.

U Energetskoj strategiji RS takođe postoje planovi ka tranziciji energetike ka obnovljivim izvorima energije.

„Buduća snažnija orijentacija prema čišćoj energiji, koja je danas bazirana dominanto na hidroenergetskim potencijalima, zahtijeva dobro upravljanje prirodnim potencijalima, što podrazumijeva identifikaciju i mapiranje prirodnih resursa i kapaciteta u svim segmentima obnovljivih izvora energije, procjenu mogućnosti iskorišćenja imajući u vidu održivost i uticaj na životnu sredinu, ali i dugoročne ciljeve dekarbonizacije i održivog sistema“, naglašeno je u strategiji.

Reklama

Dodali su da je RS preuzela obavezu da do 2028. godine smanji emisiju SO2 za 94%, NOx za 57% i čvrstih čestica za 94% u odnosu na 2014. godinu za velika postrojenja za sagorijevanje. Naglašeno je da će termoelektrane i dalje biti dio energetskog sektora u RS, ali da je težnja da se povećaju obnovljivi izvori.

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu