PRIVREDA
Za svjetlo na ulicama Srpske 17 miliona maraka
Ukupni rashodi za javnu rasvjetu u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosili su 17 miliona KM, a lokalne zajednice nisu stvorile pretpostavke za efikasno upravljanje javnom rasvjetom koje bi bilo u funkciji smanjenja troškova i povećanja funkcionalnosti.
Ovo se u suštini navodi u izvještaju revizije učinka na temu upravljanja javnom rasvjetom u Republici Srpskoj, koju je uradila Glavna služba za reviziju javnog sektora, a u kojem se ističe i to da je u gotovo dvije trećine lokalnih zajednica prisutan rast potrošnje i troškova električne energije u posljednje četiri godine.
„Troškovi električne energije iznosili su 11,8 miliona KM ili 70 odsto ukupnih rashoda i izdataka za javnu rasvjetu na nivou Republike. Ukupni rashodi i izdaci u odnosu na 2016. godinu porasli su za 2,2 miliona KM, dok su troškovi električne energije porasli za 1,1 milion KM“, navodi se u izvještaju.
Na kraju 2019. godine mreža javne rasvjete u Republici Srpskoj brojala je oko 144.000 rasvjetnih tijela i bilo je osvijetljeno preko 4.000 kilometara puteva.
„U strukturi rasvjetnih tijela na kraju 2019. godine LED svjetiljke su činile 16 odsto od ukupnog broja, dok je preostalih 84 odsto ili oko 120.000 rasvjetnih tijela bilo zasnovano na živi ili natrijumu“, naveli su revizori.
Naglasili su i to da je prelaskom na modernije i efikasnije načine upravljanja javnom rasvjetom primjetan pad potrošnje i troškova električne energije.
„Kada su počela širenja javne rasvjete bile su živine sijalice, pa onda natrijumove, da bismo došli danas do LED rasvjete. Što više širimo mrežu javne rasvjete, rastu troškovi. Svi se trudimo da proširimo mrežu, ali očigledno ne pratimo dovoljno moderne tehnologije i ne vodimo računa o racionalizaciji troškova“, rekao je za „Nezavisne“ Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i načelnik Istočnog Novog Sarajeva, dodajući da opštine sada idu u smjeru postepene zamjene rasvjetnih tijela LED rasvjetom.
Zanimljivo je da javna rasvjeta kao potrošač električne energije predstavlja više od 15 odsto ukupne svjetske potrošnje energije, a zbog problema zadovoljenja naglog porasta potrošnje energije, upravo javna rasvjeta predstavlja područje koje je interesantno sa stanovišta energetske efikasnosti.
Kada je riječ o potrošnji električne enrgije, revizija je pokazala da su u 2019. godini u odnosu na 2016. troškovi porasli za 13 odsto, a broj rasvjetnih tijela za 10 odsto, a u posljednje četiri godine 10 lokalnih zajednica nije imalo nikakvih ulaganja u mrežu javne rasvjete, dok je na unapređenje javne rasvjete od 2016. do 2019. godine utrošeno oko 11 miliona KM, od čega 6,35 miliona na izgradnju, 2,85 miliona KM na rekonstrukciju i 1,8 miliona KM na investiciono održavanje javne rasvjete.
„Ispitivanja revizije su pokazala da veliki broj jedinica lokalne samouprave nema izrađene planove širenja i rekonstrukcije mreže javne rasvjete u kome su jasno definisani i utvrđeni kriterijumi i prioriteti za izgradnju nove javne rasvjete i rekonstrukciju postojeće“, istakli su revizori, dodajući da samo mali broj jedinica lokalne samouprave prati i sprovodi analize potrošnje i troškova električne energije javne rasvjete.
Kao jedan od problema tekućeg održavanja javne rasvjete, lokalne zajednice su navele problem sprovođenja postupaka javnih nabavki, izbora i ugovoranja radova na održavanju mreže javne rasvjete, koji je, u pojedinim slučajevima, od većeg značaja nego sami troškovi održavanja.
Brojke:
144.000 rasvjetnih tijela
4.000 kilometara puteva osvijetljeno
16 odsto LED svjetiljke
84 odsto rasvjetnih tijela zasnovano na živi ili natrijumu
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca