Connect with us

PRIVREDA

Uprkos uticaju pandemije, guverner Vujčić uvjeren da će Hrvatska uvesti euro 2023

Objavljeno

 


Iako je pandemija koronavirusa ozbiljno utjecala na hrvatsku ekonomiju i javne finansije, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić uvjeren je da je uvođenje eura 1. januara 2023. izvedivo.

Na konferenciji o hrvatskom tržištu novca u Opatiji, Vujčič je procijenio da će BDP zemlje ove godine pasti za 10 posto, a sljedeće godine za 6 posto.

– Očekujemo da će se gospodarstvo brzo oporaviti, rekao je, dodajući kako je važno ispuniti preostale maastrichtske kriterije i provesti reforme na koje se Hrvatska obavezala u svom zahtjevu za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).

Naglasio je da su dinamični oporavak ekonomije i održavanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnog okvira bili presudni za uvođenje eura.

– Nacionalni plan za zamjenu kune eurom privodi se kraju, pa smo spremni uvesti euro prvog dana 2023. godine. Projekt u saradnji s vladom bit će predstavljen uskoro, a usvajanje i provedba zakazani su za jesen, rekao je Vujčič.

Nacionalnim planom će se regulirati praktični koraci uvođenja eura i informirati građani o tome, dodao je podsjetivši da su ankete pokazale da se skeptični građani uglavnom boje nižeg životnog standarda i viših cijena.

Reklama

Vujčić očekuje da će Vijeće EU utvrditi da Hrvatska ispunjava sve zahtjeve u julu 2022., dodajući da se Hrvatska obavezala na daljnje reforme do marta 2022. kako bi ojačala borbu protiv pranja novca, smanjila administrativno i finansijsko opterećenje privrede, poboljšala upravljanje u državnim poduzećima i ojačala nacionalni stečajni okvir.

Dinamični oporavak ekonomije i održavanje fiskalnih pokazatelja u referentnom okviru ključni su za uvođenje eura, kaže Vujčić.

Hrvatska ispunjava sve nominalne kriterije konvergencije od 2016. godine, ali pandemijska kriza trenutno koči ispunjavanje fiskalnih kriterija, priznao je hrvatski guverner.

Također je naglasio da će centralna banka nastaviti voditi stabilnu politiku tečaja, s tečajem kune prema euru blizu središnjeg pariteta tokom ERM II.
Hrvatska je u ERM II ušla 10. jula, a središnji paritet bio je postavljen na 7,53450 kuna za jedan euro, što je tada bio tečaj. Vujčić je rekao da su analize HNB-a potvrdile da tečaj nije niti potcijenjen niti precijenjen.
– Kriteriji za uvođenje eura su jasni, nema više diskrecijskih odluka ili nepisanih pravila kojima smo bili izloženi prije ulaska u ERM II. Brzina postupka ovisi samo o nama, rekao je.

Hrvatski javni dug ove će se godine naglo povećati, a sljedeće godine naglo pasti, što neće ometati ulazak Hrvatske u eurozonu u januaru 2023., smatra Vujčić.
– Ove godine će se javni dug naglo povećati zbog recesije, tj. očekujemo naglo smanjenje BDP-a i visoki proračunski deficit, rekao je Vujčić odgovarajući na pitanje može li se omjer javnog duga u BDP-u smanjiti na 60 posto do 2021. godine, što je jedan od maastrichtskih kriterija.

-Nećemo se ni približiti, ali taj omjer nije potrebno postići, jer kriterij kaže da ako javni dug prelazi 60 posto, mora se smanjiti za 1/20 razlike između 60 posto i trenutne razine javnog duga, objasnio je.

Reklama

Budući da će taj omjer biti 87 ili 88 posto, to znači da Hrvatska mora smanjiti svoj javni dug za 1,3 ili 1,4 postotna boda kako bi ispunila kriterije.
Prema Vujčićevim riječima, očekuje se rast BDP-a za 6 posto sljedeće godine, što će omogućiti da omjer javnog duga u BDP-u padne više nego što je potrebno.

Indikator.ba

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu